Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

OVA TRI ZAČINA SU POZNATA KAO MIRISI BOŽIĆA Jeste li se zapitali odakle dolaze?

Razumijevanje kako smo razvili tradicije vezane uz hranu i znanost iza tih namirnica, može nam pomoći da još više cijenimo njihovu ulogu u sezoni proslava
D.D. / Foto: Pixabay12. prosinca 2023. 10:57
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Trio začina: đumbir, muškatni oraščić i cimet pojavljuju se u mnogim jelima i pićima te su neizostavni mirisi koje povezujemo s blagdanskim razdobljem prenosi N1.

Đumbir se koristi u slatkim i slanim receptima u kuhinjama diljem svijeta.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Njegovom korijenu potrebno je između osam i 10 mjeseci da potpuno sazrije, a biljke se mogu ubirati u bilo koje doba godine ako su zrele i nisu izložene hladnoći ili vjetru, piše The Conversation.

Vrijeme berbe je važno jer berba đumbira znači iskorjenjivanje cijele biljke kako bi se došlo do rizoma koji raste pod zemljom.

Rizomi funkcioniraju poput podzemnih stabljiki, pohranjujući hranjive tvari za biljku kako bi joj pomogli preživjeti zimu.

Kada hladno vrijeme signalizira biljci da se koristi podzemnom zalihom hranjivih tvari, kvaliteta ubranog đumbira značajno će opasti.

Proizvodnja začina muškatnog oraščića i cimeta

Muškatni oraščić dolazi od mljevenja sjemenki drveta Myristica fragrans, zimzelenog drveta, autohtonog za Indoneziju.

Drveće počinje cvjetati u šestoj godini, ali vrhunska proizvodnja dolazi kada su bliže 20 godina starosti.

Radnici beru plodove s drveća, koje obično raste do visine od 3 do 10 metara, koristeći duge štapove kako bi oborili plodove.

Za proizvodnju začina, plodovi se potom suše na suncu.

Muškatni oraščić dobiva se mljevenjem unutarnjih koštica sjemena; njegov sestrinski začin, macis, dobiva se mljevenjem tkiva koje obavija sjemenke.

Budući da ova biljka daje dva začina, dugotrajno čekanje da drveće sazrije isplativo je za proizvođače.

Cimet se dobiva od kore dviju vrsta drveća: Cinnamomum verum za štapiće cimeta i Cinnamomum cassia za mljeveni cimet.

Proizvodnja obično počinje nakon što drvo napuni 2 godine.

Skidanje kore s grana cimetovog drveta najlakše je nakon obilnih kiša koje omekšaju koru pa se berbe obično događaju nakon monsunske sezone prenosi N1.

Cimet, đumbir i muškatni oraščić često se opisuju kao “topli” začini, što vjerojatno ima manje veze s njihovim podrijetlom, a više s njihovim utjecajem na naše tijelo.

Na isti način na koji menta daje hladnoću, topao okus cimeta pripisuje se spoju po imenu cinamaldehid, koji začinu daje karakterističan okus i miris.

Cinamaldehid također pomaže smanjiti razinu glukoze u krvi pa uživanje u čaju od cimeta nakon obilnog božićnog ručka može spriječiti nagli porast šećera u krvi.

Cimet se koristi tisućama godina u tradicionalnoj medicini diljem Azije zbog svojih antibakterijskih svojstava i potpore probavi.

Prvo putovanje Christophera Columbusa prema zapadu preko Atlantika imalo je za cilj pronaći izravni put do Azije kako bi kupio cimet i druge začine izravno tamo gdje su rasli.

Doista, trgovina začinima može se vidjeti kao mikrokozmos priče o globalizaciji, sa svim povezanim koristima i štetama.

Brojne koristi za zdravlje

Đumbir je izvrstan lijek protiv mučnine, zbog spoja po imenu gingerol, koji povećava pokretljivost crijeva. Smanjuje proizvodnju plina i sprječava osjećaj nadutosti.

Dokazano je i da cimet i muškatni oraščić smanjuju razinu glukoze u krvi i povećavaju razinu inzulina.

Inzulin pomaže regulirati pohranu šećera u našem tijelu tako da premješta glukozu iz naše krvi u stanice, gdje je možemo koristiti kasnije kad nam je potrebna energija.

Dakle, cimet može pomoći osigurati da se svi ti blagdanski pekarski proizvodi koriste energetski, bilo da je to sada ili kasnije prenosi N1.

Sjemenke muškatnog oraščića proizvode mnoge prirodne spojeve, neki od kojih imaju potencijal za borbu protiv patogenih bakterija.

Tijekom 1600-ih, liječnici su vjerovali da muškatni oraščić može biti učinkovit u odvraćanju kuge, pa su mnogi ljudi nosili muškatni oraščić vezan oko vrata.

Ovo uvjerenje vjerojatno potječe od insekticidnih svojstava muškatnog oraščića, koja bi pomogla odbijanju buha koje prenose kugu.

Slike i zvukovi zimskih praznika su karakteristični, ali ništa nije tako sveobuhvatno i nostalgično kao mirisi i okusi. Razumijevanje kako smo razvili tradicije vezane uz hranu i znanost iza tih namirnica, može nam pomoći da još više cijenimo njihovu ulogu u sezoni proslava.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Vatrogasci iz Makarske predstavili novi mural: "Simbol je i zahvala svim kolegama vatrogascima"
58
sek
Vatrogasci iz Makarske predstavili novi mural: "Simbol je i zahvala svim kolegama vatrogascima"
Vučić: "To što imamo mi ovdje u Europi imaju još Poljaci. Nitko drugi, ni Bugari, ni Hrvati"
10
min
Vučić: "To što imamo mi ovdje u Europi imaju još Poljaci. Nitko drugi, ni Bugari, ni Hrvati"
Kraj agonije na Jadranskoj magistrali? Doznajemo kada se otvara most u Omišu
30
min
Kraj agonije na Jadranskoj magistrali? Doznajemo kada se otvara most u Omišu
U 48 sati šest požara otvorenog prostora: Vatrogasci apeliraju na građane da budu oprezni pri spaljivanju
35
min
U 48 sati šest požara otvorenog prostora: Vatrogasci apeliraju na građane da budu oprezni pri spaljivanju
Dambrauskas ispisao povijest
39
min
Dambrauskas ispisao povijest
NAJČITANIJE VIJESTI
  • Dinara i Kamešnica se probudile pod snijegom
    Dinara i Kamešnica se probudile pod snijegom
    30. travnja 2026. 07:42
  • Otkazan je večerašnji koncert u Baškoj Vodi
    Otkazan je večerašnji koncert u Baškoj Vodi
    30. travnja 2026. 14:57
  • Dvije prometne nesreće i velike gužve: Ogromna je kolona na izlazu iz Splita
    Dvije prometne nesreće i velike gužve: Ogromna je kolona na izlazu iz Splita
    30. travnja 2026. 13:23
  • Otvara se sjeverni dio Marjana: Najposjećenija zona ponovno dostupna građanima
    Otvara se sjeverni dio Marjana: Najposjećenija zona ponovno dostupna građanima
    30. travnja 2026. 10:47
  • FOTO Strašna je gužva na izlazu iz Splita
    FOTO Strašna je gužva na izlazu iz Splita
    30. travnja 2026. 13:00
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.