Ako ste se posljednjih mjeseci, pa čak unatrag godinu dana, prošli autocestom A1 između Splita i Zagreba zasigurno ste vidjeli novu regulaciju prometa, bolje rečeno suženje, na dijelu gdje je u tijeku izgradnja tunela Kozjak. Riječ je o zoni radova kod čvora Vučevica gdje vozače dočekuje situacija koja više podsjeća na vožnju lokalnom cestom nego na jednu od najvažnijih prometnih arterija Hrvatske.
Ruku na srce, vožnja autocestom bi trebala biti sigurna, pregledna pa čak i jednostavna. Ali, svjedočili smo da to nije bio slučaj na spomenutom dijelu autoceste u zoni radova. Dionica je mjesecima bila slabo označena, a promet se odvijao punom brzinom od 130 km/h, sve do iznenadnih oštrih zavoja, u kojima vozači moraju naglo kočiti i usporavati i do 40 km/h.
- Zbog izgradnje državne ceste od čvora na državnoj cesti D8, u Kaštel Kambelovcu do čvora Vučevica, na autocesti A1 od 365+800km do 366+300km, vozi se u dvije prometne trake u oba smjera uz ograničenje brzine 60km/h.. - piše HAK na svojoj službenoj stranici.
Ipak, na autocesti je ograničenje s donedavnih 60 km/h, smanjeno na 40 km/h, što na stranici HAK-a još nije promijenjeno.
Iz 130 km/h u oštri zavoj
Upravo taj dio autoceste A1 između Splita i Zagreba, nedugo nakon ulaza Split (nekad Dugopolje) koji prolazi uz gradilište tunela bio je obilježen tek prometnom signalizacijom odnosno prometno-signalizacijskom opremom bez svjetlosnih upozorenja, s naglaskom na smo svjedočili nemogućnosti postupne redukcije brzine, bez ozbiljne najave suženja. Vozači su u brzinama i preko 130 km/h, koliko je ograničenje na autocestama u Hrvatskoj, dolazili do zavoja u kojima se jedva upravlja i s trostruko manjom brzinom.
'Zavoj doslovno dođe niotkud. Ako ne znaš teren ili je ispred tebe veće vozilo koje zaklanja pogled, možeš samo zakočiti naglo i nadati se da nećeš izgubiti kontrolu nad vozilom', kaže nam vozač koji je dionicu prošao nekoliko puta u posljednjih mjesec dana.
'Situacija je posebno rizična noću ili za vrijeme loših vremenskih uvjeta, kada je vidljivost smanjena, a vozači još teže mogu pravovremeno uočiti nagle promjene trase i ograničenja', ističe u razgovoru za portal Dalmacija Danas jedan iskusni profesionalni vozač koji svakodnevno koristi ovu rutu.
Vozači negoduju...
'Prometna signalizacija je postavljena, ali je neusklađena s realnim stanjem na terenu. Na HAK-ovim stranicama i dalje stoji staro ograničenje, što može dodatno zbuniti vozače koji se oslanjaju na službene informacije', dodaje naš sugovornik, koji smatra da bi se ovakve dionice trebale bolje komunicirati putem svih kanala, uključujući i radija!
Dvije teške prometne nesreće
O ozbiljnosti situacije pokazuju i nesreće koje su se dogodile upravo na tom dijelu autoceste. Situacija nije prošla bez posljedica.
Dogodile su se i dvije ozbiljne prometne nesreće. Najteža se dogodila 25. svibnja 2025. kada su se sudarila dva autobusa koja su prevozila hodočasnike. Nesreća se dogodila oko 13:45 sati, a ozlijeđeno je ukupno 24 osobe.
Šest ih je prevezeno u bolnicu, dok su ostali zbrinuti na licu mjesta. Čak četiri osobe su zadržane na promatranju u bolnici, a svi su bili pri svijesti. Srećom, nitko nije smrtno stradao. Promet na tom dijelu autoceste odvijao se otežano, jednom trakom, a nesreća se dogodila oko 366. kilometra A1.
Dva autobusa se sudarila na autocesti kod Splita, šestero ozlijeđenih
Pogledajte prizore s mjesta gdje su se sudarila dva autobusa. Putnici se vraćali sa hodočašća
Nekoliko tjedana kasnije, 20. lipnja 2025., došlo je do još jedne teške prometne nesreće kod istog čvora. Motociklist je oko 17:10 sati izgubio nadzor nad vozilom. Odmah je na mjesto nesreće izišla Hitna medicinska pomoć, ali mu nije bilo spasa. Preminuo je od posljedica zadobivenih ozljeda.
Sedam dana nakon u javnosti je potvrđeno da je život izgubio 32-godišnji Adamu C., motociklist iz Švicarske. Njegov identitet u javnosti je otkrila njegova sestra Ewa, koja se najprije na Facebooku obratila javnosti moleći pomoć u potrazi za bratom.
Bolja signalizacija postavljena, ali tek nakon niza nesreća?
Prema posljednjem uvidu s terena (početak srpnja), nova prometna signalizacija napokon je postavljena. Svjetleći znakovi sada unaprijed upozoravaju na suženje kolnika i skretanje, brzina je dodatno ograničena, a konfiguracija zavoja i nagiba najavljena je ranije i jasnije.
Međutim, postavlja se pitanje. Zašto je ova razina sigurnosti uvedena tek nakon više ozbiljnih prometnih nesreća? Ako se znalo da će radovi na tunelu Kozjak trajati mjesecima i da će značajno utjecati na promet, zašto se adekvatna signalizacija nije osigurala od samog početka?
Je li sigurnost ostala u sjeni velikog infrastrukturnog projekta?
Izgradnja tunela Kozjak, kao ključnog dijela bolje povezanosti Dalmatinske zagore i obale, svakako je važna. No, dok se projekt gradi, sigurnost tisuća vozača koji svakodnevno prolaze tom rutom ne bi smjela biti kompromitirana.
Privremena regulacija prometa mora biti provedena s istom razinom ozbiljnosti kao i sama gradnja jer životi sudionika u prometu ne smiju biti kolateralna šteta razvoja.
U nastavku donosimo video snimljen iz smjera Zagreba prema Splitu, koji jasno prikazuje trenutno stanje dionice kod čvora Vučevica.
O radovima
Projekt naziva Novi ulaz u Split: čvor Vučevica na A1 - tunel Kozjak – čvor na DC8 – Trajektna luka Split, čiji je investitor Hrvatske ceste, predviđa izgradnju nove dvotračne državne spojne ceste koja će povezivati čvor Vučevica na autocesti A1 s gradskom lukom u Splitu.
Nakon čvora Vučevica, cesta će prolaziti kroz tunel Kozjak, zatim će se spojiti na državnu cestu DC8 u Kaštelima, a potom novim infrastrukturnim prijelazom preko Kaštelanskog zaljeva voditi prema Kopilici odnosno lokaciji budućih autobusnih i željezničkih kolodvora te dalje do trajektne luke Split.
Projekt se provodi u tri faze, a trenutno je u realizaciji prva faza, koja obuhvaća izgradnju dionice od čvora Vučevica do spoja na državnu cestu DC8. Ukupna duljina ove faze iznosi 7,92 kilometara.
VIDEO Donosimo snimke s najvećeg gradilišta u Hrvatskoj - "buža" se južna strana tunela Kozjak
Napreduje "bužanje" Kozjaka, Kinezi su došli skoro do polovice planine
Podsjetimo, prije svega dva dana udruga građana "Spasimo Kozjak i Kaštela" održala je konferenciju za medije ispred zgrade Gradske uprave Grada Kaštela uoči sjednice Gradskog vijeća. Udruga želi potaknuti novo Gradsko vijeće na nastavak započete suradnje po pitanju organizacije tematske sjednice GV-a po pitanju Tunela Kozjak, a i obavijestili javnost o djelovanju Udruge putem pravnih radnji, te o temi izvlaštenja vlasnika zemljišta. Prisutnim medijima se obratio Predsjednik udruge Ivan Kovač Matela i Ivana Tadin članica udruge.
"Moje mišljenje je kako projekt tunela Kozjak prolazi ispod radara. Javnost nije dovoljno obaviještena o projektu, oduzimaju se zemlje, i ovo nije projekt koji se radi za dobrobit građana", kazao je Matela.
