Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Nizozemskoj, održanima u srijedu, 29. listopada, centristička stranka D66 ostvarila je povijesnu pobjedu. Njezin 38-godišnji vođa Rob Jetten na putu je da postane najmlađi i prvi otvoreno homoseksualni premijer u povijesti zemlje, dok je krajnja desnica Geerta Wildersa doživjela težak poraz.
Preokret nakon dvije godine političkog kaosa
Izlazne ankete pokazale su da je liberalno-centristička Demokrati 66 (D66) osvojila 27 mjesta u 150-članom parlamentu, čime je pretekla krajnje desnu Stranku slobode (PVV) Geerta Wildersa koja bi trebala imati 25 mandata. Slijede konzervativno-liberalna Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) s 23 mjesta te Zeleno-laburistička koalicija (GL-PvdA) s 20.
Time je došlo do naglog zaokreta u odnosu na izbore iz 2023., kada je Wildersov PVV šokirao Europu pobjedom i ulaskom u vladu. Međutim, njegova vlada pala je nakon samo godinu dana — Wilders ju je sam srušio u lipnju ove godine, nakon što su mu partneri odbili podržati kontroverzni plan o ograničenju useljavanja.
Jetten: “Milijuni su izabrali pozitivnost”
Lider D66, Rob Jetten, pred okupljenim pristašama u Leidenu poručio je da je riječ o pobjedi razuma i suradnje:
“Milijuni su izabrali pozitivnost i odbacili podjele. Pokazali smo da se i protiv populizma može boriti optimizmom.”
Jetten je vodio energičnu kampanju s porukom „Da, možemo“, nudeći stabilnost nakon dvije godine unutarnjih sukoba i nefunkcionalne desne koalicije. Ako se rezultati potvrde, D66 će po prvi put postati najjača stranka u zemlji, a Jetten bi ušao u povijest kao najmlađi i prvi otvoreno homoseksualni premijer Nizozemske.
Ljevica u padu, desnica u rasulu
Veliki gubitnik izbora je Frans Timmermans, čelnik Zeleno-laburističke koalicije (GL-PvdA) koja okuplja zelene i socijaldemokrate. Nakon što je izgubio pet mandata, Timmermans je odmah podnio ostavku, priznajući da “nije uspio uvjeriti građane”.
Istodobno, Wildersov PVV, poznat po antiimigracijskoj i antieuropskoj retorici, bilježi težak pad – s 37 zastupnika na 25. “Nismo pobijedili, ali nismo ni nestali. Ostat ćemo snažna opozicija”, poručio je Wilders.
Umjereni desni centar, s druge strane, bilježi oporavak: Kršćanski demokrati (CDA) gotovo su učetverostručili broj zastupnika (s pet na devetnaest), dok je VVD premijerke Dilan Yesilgöz zadržala stabilan rezultat, unatoč slabijoj kampanji.
Novi mozaik snaga: povratak „razumnog centra“
Nizozemska već desetljećima ima izrazito fragmentiranu političku scenu — čak 15 stranaka prešlo je izborni prag od 0,67 posto glasova. To znači da će nova vlada, kao i dosadašnje, morati biti koalicijska.
Najizglednija je centristička kombinacija: D66 (liberalni centar), VVD (desni centar), CDA (demokršćani) i GL-PvdA (ljevica). Iako ideološki različiti, svi ovi akteri naglašavaju zajedničke vrijednosti – europsku orijentaciju, umjerenost i obnovu političke stabilnosti nakon polarizirajuće Wildersove vladavine.
Izazovi koji čekaju novu vladu
Bez obzira na to tko će formalno voditi novu koaliciju, Nizozemska se suočava s dubokim društvenim problemima. Najveći među njima je kronični nedostatak stanova – procjenjuje se da zemlji nedostaje više od 400.000 domova – te rastući troškovi zdravstvene skrbi.
Migracija je dominirala kampanjom, no ankete pokazuju da su birači više zabrinuti zbog svakodnevnog života, cijena i dostupnosti smještaja. Analitičari upozoravaju da će nova vlada morati brzo pokazati rezultate ako želi zadržati povjerenje birača koji su se nakon dugo vremena ponovno okrenuli političkom centru.
Ovi izbori označavaju kraj ere krajnje desnice i povratak umjerenosti u Nizozemskoj. D66, stranka koja je godinama igrala sporednu ulogu, sada stoji u središtu političke pozornice. Ako Rob Jetten preuzme premijersku dužnost, to će biti simbol nove, otvorenije i optimističnije Nizozemske — i signal promjene koji odjekuje daleko izvan njenih granica.
