U organizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika i Udruge „Stećak“ izložba autora o. Zvonka Martića otvorena je 3. listopada 2024. u Sveučilišnoj galeriji u Splitu. Izloženi su eksponati iz Etnografske zbirke Samostana i duhovnog centra „Karmel sv. Ilije“ na Buškom jezeru, piše Matis. Urednik fotografije je Jasmin Fazlagić.
Pod visokim pokroviteljstvom dr. Dragana Čovića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u Splitu je 03. listopada 2024. godine u Sveučilišnoj galeriji otvorena izložba „Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu istoka i zapada“. Izložbu je otvorila Federalna ministrica kulture i sporta doc.dr.sc. Sanja Vlaisavljević.
Bosansko hercegovačko nebo, pripada jednako i hrvatskom narodu, kao konstitutivnom narodu Bosne i Hercegovine, zajedno s ostala dva naroda. Hrvati u Bosni i Hercegovini svoju povijest pišu od stoljeća sedmoga, od dolaska kao slavenskog plemena, i u društvenom biću njeguju kontinuitet do današnjih dana i stvaranja suvremene nacije. Kroz trinaest stoljeća života u ovoj zemlji Hrvati su utkali sebe u njezin povijesni identitet. Suverenost jednog naroda oslikava se u kategorijama prostora, društvenog utjecaja, religiji, jeziku, arhitekturi, odnosno u zajedničkom skupu koji čine istaknuta identitetska obilježja. Hrvati u povijesnom presjeku Bosne i Hercegovine, ali i ovoj suvremenoj zbilji, oslikavaju svoju prisutnost kroz sve istaknute kategorije. Njihov obol u multireligijskom i multietničkom mozaiku neizostavan je, kontinuiran i specifičan. Naglasila je između ostalog ministrica Vlaisavljević, ujedno prenoseći pozdrave dr. Dragana Čovića, piše Matis.
Župan Splitsko dalmatinski, Blaženko Boban pozdravljajući uvažene goste na čelu s ministricom Vlaisavljević, čestitao je autoru izložbe o. Zvonku Martiću, ističući važnost pripadnosti narodu, zavičaju i korijenu iz kojeg smo proistekli. Naglasio je predanost Splitsko dalmatinske županije u suradnji s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini, kao i susjednim hercegovačkim županijama, ali i prostora Lašvanske doline, odnosno centralne Bosne i Posavine sjećajući se njihove žrtve u obrani Domovine, odnosno prostora u kojem hrvatski čovjek živi i obitava. Župan Boban, je istaknuo i 2025. godinu, kao jubilarnu 1100 godinu, koju je Hrvatski sabor proglasio godinom „Hrvatskog kraljevstva“, a vezano na obljetnici krunjenja Kralja Tomislava.
Autor izložbe, karmelićanin o. Zvonko Martić, etnolog i antropolog naglasio je kako je izložba svojevrsni presjek hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini kao europsko-orijentalne. Prikazane kroz naracije o kontinuitetu, počevši od mita o doseljavanju upisanog u prostor, kroz fotografije i kratke opise iz društvenog sjećanja, istaknute su osobe hrvatskih i bosanskih kraljeva i kraljica, pojedinih povijesnih događaja i osoba važnih za povijest i identifikaciju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kratki je to prikaz kako se životni prostor i svakodnevnica dijele u multietničkom i multireligijskom društvu. Kako uz prijepor uvijek supostoji i sklad u zajedničkom dijeljenju prostora i povijesti. Život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini ne mogu se promatrati samo u dihotomiji mi : oni, nego u složenom odnosu mi : oni i oni treći.
Izložba nema za cilj prikazati idealiziran međunacionalni i međureligijski odnos niti je to žal za nekom propalom ideologijom koja je žudjela za unificiranim identitetom, nego kako su život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini teško razumljivi ako ih se promatra kao izoliran otok u odnosu na susjede i komšije. Susreti Istoka i Zapada, nekada mirni, ponekad prijeporni i često u ekstremnim ratnim sukobima utjecali su na svaki segment povijesti i života i kulturne fizionomije zemlje jedinstvene povijesti na razmeđu svjetova, između Mediterana i Srednje Europe, između orijentalnih i zapadnoeuropskih utjecaja – rezimirao je o. Zvonko Martić.
Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu istoka i zapada, izložba je znakovitog naslova koja na sebi svojstven način retrospektivno oslikava opstojnost, nacionalnu suverenost, religijsku svijest satkanu kroz bitak jednog naroda. Pri čemu je najprimjerenije u susretu s izložbom postaviti sebi osobno, gotovo intimno pitanje: Što mi predstavlja to horion „zemljica” Bosna i Hercegovina? Koliko sam upoznat s njenim identitetom? Poznajem li njezinu povijesnu zbilju, satkanu u susretištu naroda, civilizacija, religija, otisnutu na pergamenu ili usamljenom bogumilskom stećku? Koliko me osobna identifikacija s kamenom Hercegovine, vodom Lašve i ravnicom Posavine čini bogatijim čovjekom. Apostrofirajući navezanosti povijesnog Splita i prostora Bosne i Hercegovine, kroz povijesnu osobnost Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je uz titulu vojvode bosanskog nosio i naziv hercega splitskog, a čiji je glagoljski iluminarni rukopis misala rimskog obreda napisan upravo u Splitu 1403. ili 1404. godine. Istaknuo je voditelj splitske Podružnice Hrvatske matice iseljenika, Ante Ćaleta.
Radi se inače, o najbogatijem ilustriranom rukopisu hrvatskog srednjovjekovlja koji predstavlja jasnu poveznicu identiteta jednog naroda koji, živeći bremenitu prošlost, žilavo korača i k zajedničkoj budućnosti.
Prorektor za znanost i kvalitetu prof. dr.sc. Igor Jerković, pozdravljajući prisutne, prezentirao je institucionalnu i programsku suradnju Sveučilišta u Splitu sa Sveučilištem u Mostaru, ističući studentsku i edukativno znanstvenu razmjenu znanja kroz mnogobrojne projekte.
Svjesni činjenice da Splitsko sveučilište kroz znanstvenu i edukativnu platformu, educira nove naraštaje hrvatskog društva, kao i da dio studentske populacije upravo dolazi s prostora Bosne i Hercegovine, izvorna inicijativa da se izložba Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu istoka i zapada, realizira u tom nukleusu rasadišta novih hrvatskih generacija, dobiva dodatnu vrijednost i puni smisao. Upravo se Sveučilišna galerija nametnula kao optimalan prostor za realizaciju ove izložbe, te poruke koju sa sobom nosi; naglasio je prorektor prof.dr.sc. Jerković.
Županiju Zapadno hercegovačku i predsjednika Vlade Predraga Čovića, predstavljao je savjetnik predsjednika Vlade, Stipan Zovko.
Na rubovima civilizacija i rubovima etničkih i religijskih skupina, u zamagljenim granicama, u interakcijama se događaju međusobni utjecaji i prožimanja. Sve je prožeo odnos između širokih promjena pod utjecaja Istoka i Zapada, s jedne strane na uskoj zatvorenoj planinskoj zemlji, omeđenoj Dinarskim masivom i dvjema velikim graničnim rijekama Savom i Drinom s druge strane. Zbog toga život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz cijelu povijest stoji u perifernom položaju i stalnom utjecaju velikih kulturno-civilizacijskih centara, Rima i Bizanta, Beča i Carigrada, Mediterana i Srednje Europe, primajući njihove kulturne prakse, ali istovremeno stvarajući i vlastito sociokulturno polje u kojemu se ti utjecaji uzajamno prepleću i preoblikuju – poruka je izložbe HRVATI U BOSNI I HERCEGOVINI – ŽIVOT I POVIJEST U SUSRETU ISTOKA I ZAPADA.
Glazbeni i scenski nastup, upriličen je kroz koreografije Ženske pjevačke skupine iz Tomislavgrada i KUD „Lindžo“ iz Neuma. Program otvorenja vodila je voditeljica Sveučilišne Galerije Helena Trze Jakelić.
