Prema najavi Vlade Republike Hrvatske, 18. srpnja trebala bi biti izdana uporabna dozvola za pristupne ceste, za most je već izdana, a otvorenje mosta Pelješac s dijelom pristupnih cesta očekuje se 26. srpnja.
Ususret otvorenju Pelješkog mosta Dubrovački vjesnik je razgovarao s redateljem Krešimirom Dolenčićem, koji je zadužen za svečanost otvorenja. Na osmišljavanju otvorenja mosta radi više od mjesec dana. Za sada, kaže, nema vremena za uživanje, no veselja mu ne nedostaje.
"Pelješki je most ogromna stvar. To znam iz prve ruke. Bio sam ondje kad su ga spojili i u Dubrovniku je nastalo spontano veselje. Cijeli je grad tulumario. Nakon 304 godine Dubrovnik će biti spojen s tim dijelom zaleđa. Vidio sam što to znači stanovnicima tog dijela Hrvatske. I zato će vrhunac svečanosti otvorenja u izravnom prijenosu HTV-a biti prekrasna scenografija sa stotinama brodica koje će okružiti most, uistinu raskošan vatromet te glazbeni program uz Dubrovački simfonijski orkestar, klapu Libertas i zbor HNK Split uz Gotovčevu 'Himnu slobodi'", kaže Dolenčić, koji je radio i na otvorenju Dubrovačkog mosta, spominjući tek neke od brojnih izvođača.
Pripreme teku točno kako trebaju, kaže Dolenčić
"Sudjeluje puno ljudi s raznih strana i svatko sprema svoj dio zadatka. Od Hrvatskih cesta, koje su sjajno ekipirane, preko protokola, policije, Županije, gradova… Za sada je sve u redu", potvrđuje.
U detalje programa otvorenja nije htio ulaziti jer građanima ne bi htio u potpunosti pokvariti iznenađenje, no najavio je brojne lokalne izvođače iz Dubrovnika, Korčule i Neretve te ukratko otkrio kako je otvorenje zamišljeno.
"Most će tijekom dana biti jednim dijelom otvoren za građanstvo. Naravno, uz puno osiguranja i kontrole, samo pješice i ne cijelom trasom. U planu su i fešte po gradovima iako most nije građen za fešte, nego za prolazak vozila, pa je to i najzahtjevniji dio tog dana. Bit će pirotehnike, a očekujemo i barke i brodove ispod mosta."
Osmišljavanje velikih javnih svečanosti Dolenčiću nije strano.
Ovaj je cijenjeni kazališni redatelj 2000. godine u Šangaju postavio ogromnu stadionsku produkciju Verdijeve opere "Aida" s 2300 sudionika, a tri godine kasnije pothvat je ponovio u Pekingu, s 3000 sudionika.
Kao najveći izazov takvih projekata navodi prostor u kojem se događaj odigrava jer on najčešće nije tome namijenjen. Potrebno je, kaže, i predvidjeti broj posjetitelja događaja, organizirati i osigurati svu logistiku (energetiku, gledališta, pozornice, rasvjetu, ozvučenje, sigurnost, hitnu pomoć, parking, policiju, medije i još sto stvari). Zahtjevno je, nastavlja, i to što zna biti jako puno izvođača. Potrebne su i probe koje se ne odvijaju na licu mjesta, već na više strana.
Takvi projekti, poput koncerata, sportskih manifestacija, svečanosti otvaranja ili zatvaranja, otkriva, u sebi nose jak emotivni naboj, piše Dubrovački vjesnik.
