Stručnjaci za kibernetičku sigurnost analizirali su više od 17.000 Android aplikacija kako bi provjerili aktiviraju li mikrofon bez znanja korisnika.
Nisu pronašli dokaze da aplikacije potajno snimaju razgovore radi oglašavanja. Takva praksa bila bi i tehnički zahtjevna jer bi neprekidno slanje audiozapisa trošilo velike količine podataka i baterije, što bi korisnici lako primijetili.
Apple, Google i Meta također tvrde da ne koriste podatke s mikrofona za ciljano oglašavanje. Čak ni tijekom sudskih sporova povezanih sa Siri nisu pronađeni dokazi da su glasovni zapisi korišteni za izradu marketinških profila.
Algoritmi znaju više nego što mislimo
Stručnjaci upozoravaju da je stvarnost možda i gora. Umjesto prisluškivanja, tehnološke kompanije koriste goleme količine podataka koje korisnici svakodnevno ostavljaju za sobom – od lokacije i povijesti pretraživanja do kupnji, korištenja aplikacija i društvenih kontakata, prenosi N1.
Primjerice, ako provedete vrijeme s osobom koja je nedavno istraživala određenu turističku destinaciju, sustavi mogu povezati vaše uređaje i zaključiti da vas zanimaju slični sadržaji. Ubrzo vam počinju prikazivati oglase za putovanja na isto mjesto, stvarajući dojam da su "slušali" vaš razgovor.
Psiholozi taj fenomen povezuju s tzv. iluzijom frekvencije ili Baader-Meinhof efektom. Kad o nečemu počnemo razmišljati ili razgovarati, taj sadržaj lakše primjećujemo pa nam se čini da ga odjednom viđamo posvuda.
Postoje i iznimke
Iako nema dokaza o masovnom prisluškivanju privatnih razgovora, pojedine aplikacije koriste mikrofon za druge svrhe. Neke mobilne igre, primjerice, mogu prepoznavati posebne audio signale ugrađene u televizijske reklame kako bi uskladile oglase koje korisnici vide na telefonu s onima koje gledaju na televiziji.
Također, istraživači su otkrili aplikacije koje u pozadini snimaju zaslon korisnika bez njihova znanja, što predstavlja ozbiljno narušavanje privatnosti.
Pravi problem nije mikrofon
Stručnjaci zaključuju da fokus na mogućnost prisluškivanja često odvlači pozornost od stvarnog problema. Tvrtke koje prikupljaju i prodaju podatke raspolažu ogromnim količinama informacija o navikama korisnika, njihovim interesima, lokacijama i ponašanju na internetu.
Drugim riječima, tehnologija vas možda ne mora slušati da bi znala što želite. Dovoljno joj je pratiti ono što svakodnevno radite na svojim uređajima.
