Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Optimistično otkriće: Vodeći njemački virolog tvrdi da ne postoji mogućnost ponovne zaraze koronavirusom

D.D. / Foto: Pixabay20. travnja 2020. 23:47
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Da netko neupućen sa strane promatra prizore ispred stanova u Münchenu, vjerojatno bi dva puta morao promisliti gleda li uživo scenu iz Monty Pythona.

– Došli smo po vašu jetru – glasila je rečenica iz filma “Smisao života”, kad dva bolničara s kirurškom tehnikom mesara pristojno pozvone na vrata sirotanu koji se zapisao za doniranje tog organa i sad je – iako je živ, što neće biti kad završe s njim – došla potreba da ispuni obećanje.

Uspjeh utemeljen na znanosti

U njemačkoj saveznoj zemlji Bavarskoj scena je ipak sofisticiranija. Nenadano, u doba epidemije koronavirusa, kad će malo tko zvoniti nepozvan na vrata, pojavi se liječnik odjeven kao da je upravo izašao iz operacijske dvorane. No zahtjev je, na prvu, itekako bizaran i glasi, prenosi Večernji list.

– Došli smo po vašu krv – glasi.

Daleko je bavarski, ali i njemački model borbe protiv koronavirusa od Monty Pythona. Liječnici i tehničari koji bez najave stanovnicima zvone na vrata u sveobuhvatnoj su misiji testiranja stanovništva na antitijela protiv koronavirusa. U Bavarskoj je nasumično izabrano 3000 kućanstava koja bi – naravno, ako žele – pristala na sistematsko serološko testiranje u intervalima od nekoliko dana, tjedana i mjeseci.

Cilj je vidjeti koliki je postotak stanovništva razvio antitijela protiv virusa, odnosno koji je postotak prokužen. Rezultati će imati dalekosežne posljedice – od individualnih, da testirani znaju je li ona čudna viroza kad su u veljači kašljali kao ludi ipak COVID, preko obiteljskih, da se osoba koju barem neko vrijeme štite antitijela može izlagati i pomagati ranjivijim članovima obitelji, do one najšire, društvene, da može bez straha na posao i sudjelovati u svakodnevnom životu. Taj najširi aspekt pokazat će i detaljnije iscrtati strategiju izlaska iz koronakrize i određivati daljnji tempo ublažavanje mjera, nakon jučerašnjeg postupnog otvaranja nekih dućana.Polako, upozorila je i njemačka kancelarka Angela Merkel, i sama znanstvenica, iako iz drugog polja, kemije, ali razumije procese. Razumije i da je dio stanovnika loše, iscrpljen krizom, ali je svojim stranačkim kolegama oštro poručila da trebaju prestati s “orgijama u raspravama o otvaranju”, o obećanjima o povratku u normalu dok brojke ne pokažu da je društvo toliko sigurno da drugi val neće preoptereti zdravstveni sustav. No nije Merkel tijekom ove krize istupala previše – zapravo, taj model imali su mnogi lideri država.

U prvi su plan izbili stručnjaci, epidemiolozi i virolozi. U Njemačkoj je taj krizni lider Christian Drosten (48), virolog koji sada vodi institut Charité u Berlinu. Manji dio javnosti pamti ga iz epidemije SARS-a koja se, na sreću, nije proširila Europom toliko da virolozi postanu zvijezde. Drosten je bio jedan od prvih koji su izolirali taj koronavirus, starijeg brata ovog sadašnjeg, radio je na razvijanju testova, kako za onaj tako i za ovaj virus iz porodice koronavirusa koji su sa životinja preskočili na čovjeka. U međuvremenu je kolege i studente informirao o virusima kroz podcaste. No, kad je trebalo, vratio se – prvo iz sjene, kao stručnjak koji je osmislio njemački model nošenja s virusom, a potom i kao edukator pa je jučer dobio i nagradu za komunikatora godine. Rano uvođenje mjera i njihovo striktno provođenje – za što su ga napali većinom oni iz desnog političkog spektra kad su na njegovu dušu stavili smrt financijskom ministra države Hessen Thomasa Schäfera, koji si je oduzeo život navodno zbog brige kako će se njegova zemlja ekonomski nositi s krizom, te široko testiranje ključ su njegova pristupa.

Imunitet stečen i za zimu

Iznio je Drosten tezu da bi imunitet stečen kod zaraze nekim drugim koronavirusom tijekom zime mogao pružati zaštitu i kod ovog novog virusa. Vrlo se jasno postavio u vezi s informacijama o ponovno zaraženima u Aziji. Nisu ponovno oboljeli, tvrdi, samo nisu bili izliječeni do kraja i tu u igru ulazi ograničenje PCR testova. Ili, kako je plastično objasnio: “Zamislimo tijelo kao jezerce sa zlatnim ribicama. Testiranje znači da zavezanih očiju zagrabimo kantu vode i vidimo jesmo li uhvatili koju ribu. Pred kraj zaraze COVID-19, kad se pacijent subjektivno i objektivno osjeća bolje, virus je još prisutan, ali je njegova koncentracija bila ispod granice PCR testa. Kao da je manje riba u jezercu pa ih dva-tri puta nećeš zahvatiti, ali treći put hoćeš.

Njemačka polako popušta mjere – jučer su počele raditi neke trgovine i knjižare, no Drosten zadržava dozu skepse – prehrabro je govoriti da je zaraza pod kontrolom sve dok nemamo cjepivo. Tako da se i dalje oslanja na znanost – testiranja, reakciju država, poput ponovnog uvođenja izolacije, i suradnje građana, sve dok nam tehnologija praćenja, u koju polaže velike nade, ne da novu zaštitnu mrežu. Njegova preporuka je pravilo “six feet – six seconds”. U kontaktu s drugima ostanite na udaljenosti od šest stopa (1,8 metara), a komunikaciju s drugima svedite na šest sekundi, javlja Večernji list.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Trump iskreno: “Bit će još američkih žrtava”, operacija protiv Irana traje do ispunjenja svih ciljeva
2
sat
Trump iskreno: “Bit će još američkih žrtava”, operacija protiv Irana traje do ispunjenja svih ciljeva
Split bi gradio na padinama Mosora. Žrnovnica upozorava da bi nastao prometni kolaps: "Projekt ne predviđa alternativne prometne koridore, školu, a postavit ćemo pitanje zakonitosti"
2
sat
Split bi gradio na padinama Mosora. Žrnovnica upozorava da bi nastao prometni kolaps: "Projekt ne predviđa alternativne prometne koridore, školu, a postavit ćemo pitanje zakonitosti"
Kad manje radimo, a više dobivamo: “Biljke počnu same pronalaziti ravnotežu”, i tu počinje prava priča
2
sat
Kad manje radimo, a više dobivamo: “Biljke počnu same pronalaziti ravnotežu”, i tu počinje prava priča
Splićani krenuli na najviši vrh Dinare, naišli na zametenu stazu: "Sav trud se isplatio na vrhu"
2
sat
Splićani krenuli na najviši vrh Dinare, naišli na zametenu stazu: "Sav trud se isplatio na vrhu"
Kada će prva marčana bura? Tjedna prognoza ide prilično "protiv" pučkog meteorologa
2
sat
Kada će prva marčana bura? Tjedna prognoza ide prilično "protiv" pučkog meteorologa
NAJČITANIJE VIJESTI
  • U Kaštelima se slavila 40. godišnjica mature, okupili se učenici škole Trogirskog partizanskog odreda
    U Kaštelima se slavila 40. godišnjica mature, okupili se učenici škole Trogirskog partizanskog odreda
    1. ožujka 2026. 09:11
  • Jači potres osjetio se u Hercegovini i dijelu Dalmacije
    Jači potres osjetio se u Hercegovini i dijelu Dalmacije
    1. ožujka 2026. 11:47
  • Snimao "more magle", potom se ukazao rijetko viđen prizor: 270 kilometara udaljena Italija, vidi se i snijeg na planinama
    Snimao "more magle", potom se ukazao rijetko viđen prizor: 270 kilometara udaljena Italija, vidi se i snijeg na planinama
    1. ožujka 2026. 18:42
  • Iran: "Danas ćemo pogoditi Izrael i SAD silom kakva nikad prije nije viđena"
    Iran: "Danas ćemo pogoditi Izrael i SAD silom kakva nikad prije nije viđena"
    1. ožujka 2026. 11:14
  • Splićani zaratili zbog uličnih mačaka. Tko je u pravu?
    Splićani zaratili zbog uličnih mačaka. Tko je u pravu?
    1. ožujka 2026. 15:10
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.