Nevjerojatna je snaga volje i motivacija koja krasi te ljude koji unatoč svom hendikepu pronalaze put do uspjeha i pomiču ljudske i športske granice.
Naši športaši su doslovno svjetsko čudo i to će teško bilo tko osporiti. Posebno kad je riječ o uvjetima i mogućnostima gdje stvaraju rezultate i kuju svoje medalje.
A što tek reći o športašima s invaliditetom koji imponiraju snagom volje i daju jasne primjere kako tek zidovi postoje u glavama onih koji lako odustaju od svog cilja i samog sebe.
Svi hrvatski športaši paraolimpijci su vrijedni spomena i zaslužuju divljenje. Vrhunac sportskog uspjeha svakog športaša je osvajanje medalja na kontinentalnim, svjetskim i olimpijskim natjecanjima.
Još davne 1964.godine u Zagrebu je osnovan Hrvatski športski savez invalida koji je 2006.godine promijenio naziv u Hrvatski paraolimpijski odbor kroz koji nastupaju športaši s invaliditetom.
Pored činjenice da je 2018.godina bila najuspješnija u povijesti hrvatskog športa, ni 2017.godina nije bila po tom pitanju nezapažena, barem kad je riječ o rezultatima športaša s invaliditetom.
Paraolimpijske igre su danas elitni športski događaj za športaše iz 5 različitih skupina invalidnosti i cilj im je isticanje športskih postignuća umjesto invalidnosti
Amerikanci najuspješniji
Dosad su održane 21 Paraolimpijske igre u 32 sportske discipline. Najuspješnija nacionalna selekcija ljetnih igara je američka s ukupno 2064 medalje, a zimskih norveška s 319 medalja. Za razliku od Paraolimpijskih igara, Specijalne olimpijske svjetske igre namijenjene su isključivo sportašima s intelektualnim poteškoćama te za njih ne postoje kvalifikacijski uvjeti.
Hrvatski sportaši s invaliditetom se natječu od 1992. godine i ostvarili su zapažene rezultate. Prvu povijesnu medalju za Hrvatsku (bronca) te godine osvojila je Milka Milinković, najtrofejnija u paraolimpijskoj konkurenciji s ukupno osam osvojenih medalja (dvije zlatne, 1984. i 1988) u atletici.
Prvu zlatnu medalju za hrvatsku reprezentaciju osvojio je Darko Kralj u bacanju kugle (2008). Sandra Paović osvojila je zlatnu medalju u stolnome tenisu (2016). Svakako vrijedi istaknuti i Mihovila Španju s osvojene četiri brončane medalje u plivanju te Branimira Budetića s osvojenim srebrom i broncom u bacanju koplja.
Sjajni Splićanin Mikulić
Izuzetan primjer vrhunskog športaša te uspjeh vrijedan divljenja ostvario je mladi Splićanin Ivan Mikulić koji je u 2017. godini osvojio drugo mjesto na Svjetskom para-taekwondou prvenstvu u Londonu, drugo mjesto na Europskom prvenstvu u Sofiji, treće mjesto na IWAS Svjetskim igrama u Portugalu, te drugo mjesto na Otvorenom prvenstvu Australije i Oceanije, čime je te godine izbio na prvo mjesto na Parataekwondo svjetskoj rang listi.
Ove godine početkom veljače Hrvatska para-teakwondo reprezentacija u turskoj Antalyi na netom održanom Svjetskom para-prvenstvu osvojila je ekipno 2. mjesto.
U 2017.godini športaši s invaliditetom osvojili su čak 357 medalja, od toga 132 zlatnih, 126 srebrnih i 99 brončanih te tako bili u samom svjetskom vrhu.
U 2018.g. osvojili su čak 318 medalja, i to 115 zlatnih, 98 srebrnih i 105 brončanih čime smo se smjestili na 18. mjesto na svijetu, u društvo 24 zemlje koje su osvajale medalje i na ljetnim i zimskim Paraolimpijskim igrama.
Ove godine su nagrađeni i najbolji športaši s invaliditetom za 2018. godinu.
Osvajač brončane medalje u snowboardu na Zimskim paraolimpijskim igrama u Pyeongchangu Bruno Bošnjak i brončana sa svjetskog prvenstva u stolnom tenisu u Celju Anđela Mužinić proglašeni su najboljim hrvatskim športašima s invaliditetom za 2018. godinu. Bošnjak se upisao u povijest kao sportaš koji je Hrvatskoj donio prvu medalju sa Zimskih paraolimpijskih igara.
Mlada Splićanka je u Sloveniji stigla do svoje prve medalje u pojedinačnoj konkurenciji na svjetskim prvenstvima i ukupno desete medalje na velikim natjecanjima. Na Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine u paru s Helenom Dretar Karić osvojila je srebro. Zajedno su osvojile i srebro i broncu na svjetskim prvenstvima, te tri zlata i broncu na ekipnim europskim prvenstvima, dok Anđela ima i dva srebra u pojedinačnoj konkurenciji na europskim prvenstvima.
Najboljim sportašima u neparaolimpijskim sportovima proglašeni su sportski ribolovac Nikola Geček i kuglačica Ruža Markešić.
Najuspješniji mladi sportaši s invaliditetom su judašica Jelena Brešković, skijašica Lucija Smetiško i plivač Luka Plemenčić.
Nagradu 'Milka Milinković' u spomen na našu slavnu paraolimpijku te kao priznanje za dugogodišnji rad na razvoju sporta osoba s invaliditetom ove godine je dobila Dubravka Ciliga, izvanredna profesorica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.
Nagrađena novinarka Radio Splita
Dobitnica posebnog priznanja za izuzetan doprinos medijskoj promociji sporta osoba s invaliditetom je novinarka Hrvatskog radija - Radio Split Ivona Jakić.
Da su Paraolimpijske igre postale globalno športski važan događaj svjedoči i činjenica da su Zimske paraolimpijske igre u Pjongčangu ostale upamćene po rekordnoj zastupljenosti do sada. Nastupilo je 567 sportaša iz 48 zemalja. Brojke i interes javnosti govore same za sebe. Tijekom natjecanja je prodano 345.000 ulaznica od čega je uprihodovano više od 5 milijuna eura a natjecanje je pohodilo 742.000 posjetitelja. Za usporedbu, na 15. Paraolimpijadi održanoj u Rio de Janeiru sudjelovalo je 4350 sportaša iz 176 zemalja u 23 sporta, a u samim počecima, na otvorenju prve Paraolimpijade u Rimu 1960. godine bilo je 5000 gledatelja, dok je otvorenje u Riju na prošlim Igrama pratilo 75 000 gledatelja.
Ti športaši osim osvajanja medalja postigli su još jedan veliki uspjeh - o športu osoba s invaliditetom danas se zna puno više, javnost i mediji s posebnom pažnjom i respektom prate sve te velike športske rezultate koji su vrijedni divljenja a oni su pokazali što znači vjera u sebe; da je moguće pomicati granice nemogućeg, naučili su i pokazali kako se mogu pobijediti strahovi i predrasude te biti cijenjen i priznat kao športaš i kao čovjek. Svi njihovi rezultati su svima nama potvrda da ljudski duh i upornost nemaju granica.
