Online nastava Magdaleni Šteter, učenici 5. razreda, nije strana, već nekoliko puta zbog samoizolacije nastavu je pratila od kuće.
"Malo mi je dosadno, bolje mi je kad idemo normalno u školu. Potrošimo puno vremena da se uključimo u poziv, ne mogu se družiti s prijateljima", kazala je Magdalena za RTL.
Sa zadaćom i učenjem pomaže i mama Anita.
"Imam sreću što ne radim pa sam s njom cijeli dan, da mora biti sama ne bi bilo zgodno. To traje i duže nego obična škola. Oni ni sami ne znaju gdje su i šta su, taman se priviknu da idu u školu, onda ih opet vrate i to je jako teško djeci", govori.
U većina škola Osječko-baranjske županije online nastavu imaju srednjoškolci i učenici od 5 do 8 razreda, a zbog epidemiološke situacije u nekim školama kod kuće su i najmlađi učenici.
"Došli smo u situaciju da jednostavno nije više imalo smisla organizirati nastavu uživo jer velika većina učenika što zbog izolacija što zbog samoizolacija nije mogla dolaziti u školu", kazao je Josip Mandurić, ravnatelj OŠ Antuna Mihanovića u Osijeku.
Dva tjedna od početka drugog polugodišta 183 od ukupno 1314 škola prešle su na online nastavu. Broj COVID pozitivnih učenika raste. Na početku tjedna bilo ih je 7095, a na kraju tjedna 5790 više. U isto vrijeme broj samoizolacija gotovo je 2 i pol puta veći.
A možda i više jer se ne stigne sve unijeti na vrijeme. Dugo se čeka i na rezultate PCR testiranja. Sve to utječe na organizaciju nastave.
"Mi se još nekako držimo. Od sutra dva razreda su van stroja, odnosno na online nastavi. Sustav pati radi samoizolacija ne radi oboljelih djelatnika i učenika, 95 posto učenika koji nedostaju su u samoizolacijama i tu se mora nešto promijeniti", kazao je Slaven Staklenac, ravnatelj OŠ Većeslava Holjevca u Zagrebu.
Cijeli razredi odlaze u samoizolaciju ako se pojave dva zaražena učenika, a iz Ministarstva najavljuju mogućnost promjene pravila.
"Mi smo imali nekakve podatke da je čak 18 djece bilo 6 puta u samoizolaciji što znači da je zdravo dijete bilo zatvoreno dva mjeseca u kući. Nešto bi se u tom pogledu trebalo napraviti. Mi ćemo razgovarati s HZJZ-om i ministarstvom zdravstva pa ćemo vidjeti do kojeg rezultata ćemo doći", kazao je Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra obrazovanja.
Opći prelazak na C model iz ministarstva kažu nije opcija. Sindikati upozoravaju - već sada nagomilali su se teško nadoknadivi zaostaci.
"U Hrvatskoj mislimo da će se problem riješiti sam od sebe. Ignoriramo ga i ništa ne radimo. Posljedice pandemije, kada su u pitanju odgojno-obrazovni učinci, osjećat će se godinama nakon što nas pandemija pusti na miru", kazao je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.
Osim gradiva koje treba nadoknaditi tu su i posljedice na mentalno zdravlje djece.
