Čini se da je izraz "brainrot" ("truljenje mozga") točan opis onoga što se zaista događa u našim glavama dok beskrajno listamo TikTok.
Kako izvještava španjolski list El País, sve veći broj znanstvenih dokaza sugerira da konzumacija sadržaja koji otupljuje um - od algoritamski usmjerenog smeća na društvenim mrežama do senzacionalističkih vijesti - doslovno može smanjiti količinu sive tvari u našem mozgu. Uz to, takav sadržaj izaziva i druge štetne posljedice, poput skraćivanja raspona pažnje i lošijeg pamćenja, prenosi Index.
"Mijenja način na koji percipiramo svijet"
Najgori dio u cijeloj priči? Ti su simptomi često namjerno izazvani. Najpoznatiji primjer je uvođenje beskonačnog listanja u aplikacijama, koje je osmišljeno kako bi potaknulo našu kompulzivnu želju za beskrajnim konzumiranjem sadržaja, poznato i kao "doomscrolling".
"Doomscrolling može značajno oslabiti pažnju i funkcioniranje mozga, preopterećujući našu koncentraciju i mijenjajući način na koji percipiramo i reagiramo na svijet", izjavio je Michoel Moshel, glavni autor analize iz 2023. godine koja dokumentira neuropsihološke učinke pretjerane uporabe ekrana.
Može dovesti do fizičkog i mentalnog pogoršanja
Prema riječima Moshela, doomscrolling je posljedica "prirodne sklonosti našeg mozga da traži nove stvari, osobito kada je riječ o potencijalno štetnim ili alarmantnim informacijama, što je nekoć pomagalo našem opstanku". Neka istraživanja sugeriraju da ova besciljna digitalna konzumacija izaziva disocijativno stanje, što objašnjava zašto često gubimo pojam o vremenu dok smo prikovani za svoje mobitele.
Jedno istraživanje iz 2023. godine, koje je obuhvatilo oko 1100 ljudi, pokazalo je da kompulzivno konzumiranje digitalnog sadržaja može dovesti do fizičkog i mentalnog pogoršanja te visokih razina stresa. Američki ministar zdravstva čak je upozorio na to da djeca mlađa od 13 godina ne bi trebala koristiti društvene mreže.
"Aplikacije nas bombardiraju podražajima"
"Te stranice i aplikacije stalno nas bombardiraju podražajima koji se brzo izmjenjuju", objašnjava Eduardo Fernández Jiménez, klinički psiholog iz bolnice La Paz u Madridu. To nas posljedično prisiljava na neprestano mijenjanje fokusa.
Na duge staze ovo narušava našu sposobnost koncentracije na jedan zadatak kroz dulje vremensko razdoblje. "Ta je sposobnost povezana s procesima akademskog učenja", rekao je Jiménez za El País.
Učinak usporediv s drogama
Fizički učinci na mozak možda su najviše zabrinjavajući - posebno za dijelove mozga koji su zaduženi za donošenje odluka, obradu nagrada i impulzivne reakcije. Moshelova analiza pokazala je da je pretjerano korištenje interneta povezano sa smanjenjem volumena sive tvari.
"Te promjene odražavaju obrasce uočene kod ovisnosti o supstancama", izjavio je Moshel, uspoređujući ih s posljedicama koje ostavljaju metamfetamini ili alkohol. Prema svemu navedenom, možda je vrijeme da odložimo mobitel - naravno, ako šteta već nije prevelika.
