Nakon dočeka hrvatskih rukometaša na Trgu bana Jelačića, u javnosti se otvorila rasprava o tome kako se u praksi tumače pravila vezana uz javne događaje i okupljanja. U tu se polemiku uključio i Petar Škorić, bivši predsjednik HDZ-a Split, iznoseći tvrdnje i pitanja o kriterijima koji se primjenjuju u različitim situacijama.
"Mediji i dio 'neovisnih' stručnjaka sada nas uvjeravaju da problem nije bio pokušaj zabrane dočeka, već, pazite sad, tehnička organizacija događaja", poručuje Škorić.
U središte rasprave, kako upozorava Škorić, gura se teza da se ne može uspoređivati doček rukometaša i Pride u Splitu 2012. godine, jer je jedno navodno "doček", a drugo "javno okupljanje".
"Navodno se ne može uspoređivati doček rukometaša 2026. i Pride u Splitu 2012., jer je tamo bilo 'javno okupljanje', a ovdje je bio 'doček'", navodi Škorić, dodajući da se cijela pravna konstrukcija – prema toj logici – slama na jednom detalju.
"A ključna pravna razlika? Izgleda da se sve svodi na binu", ističe.
Škorić ironizira takvu interpretaciju i upozorava da se građanima šalje poruka kako "tisuće ljudi na javnoj površini nisu problem", ali da se "pojavom bine" odjednom stvara dojam izvanrednog stanja.
"Dakle, tisuće ljudi na javnoj površini nisu problem. Ali kad se pojavi bina, odjednom nastaje ustavna kriza, ruši se pravni poredak i prijeti kraj demokracije", kaže Škorić.
Poziv "stvarno neovisnim" autoritetima: "Objasnite gdje zakon razlikuje ove pojmove"
Škorić traži da se u raspravu uključe "stvarno neovisni i ozbiljni pravni autoriteti" koji će jasno reći postoji li uopće pravna razdjelnica između "dočeka" i "javnog okupljanja" ili se javnost, kako tvrdi, navikava na improvizirane standarde.
"Zato bi bilo krajnje vrijeme da se jave stvarno neovisni i ozbiljni pravni autoriteti i javnosti jasno objasne gdje zakon razlikuje 'doček' od 'javnog okupljanja'", poručuje.
"Ili ćemo i dalje glumiti da je razlika u tome ima li događaj razglas i pozornicu?" dodaje.
U nastavku Škorić širi pitanje na druge događaje u javnom prostoru, posebno na prosvjede koji se, kako kaže, mjesecima organiziraju protiv molitelja na trgovima. Postavlja pitanje u koju se kategoriju pravno svrstavaju molitelji i tretira li ih se drugačije ovisno o političkom predznaku.
"A kad smo već kod javnog prostora ekstremna lijeva politička scena već mjesecima organizira prosvjede protiv molitelja na trgovima", navodi Škorić.
Pa izravno pita:
"U koju kategoriju pravno spadaju molitelji? Jesu li i oni javno okupljanje koje treba ograničiti ili zabraniti?"
Naglašava da, prema njegovim tvrdnjama, molitelji "mirno mole i ne ometaju nikoga", dok se incidenti češće vezuju uz one koji dolaze provocirati.
"Jer, koliko je poznato, ti ljudi mirno mole i ne ometaju nikoga", kaže Škorić.
"Za razliku od onih koji im često dolaze provocirati, ulaziti u njihov prostor i proizvoditi incidente, ali se to nekako ne proglašava ugrozom javnog reda", dodaje.
"Danas molitelji, sutra procesije": Škorić upozorava na opasan presedan
Škorić upozorava da bi se, ako se jednom pristane na takvu logiku, granica mogla pomicati iz dana u dan – od molitelja do procesija, misa na otvorenom i drugih vjerskih manifestacija izvan crkvenih prostora.
"Danas su tema molitelji. Sutra možda procesije. Prekosutra mise na otvorenom", upozorava.
"Hoće li se, po toj logici, pokušavati ograničiti sve duhovne manifestacije izvan crkvenih prostora…?" nastavlja.
U svom istupu, koji je u javnosti odjeknuo upravo zbog direktnosti, Škorić postavlja i hipotetsko pitanje: bi li se u slučaju papinskog posjeta Zagrebu također problematizirao "doček", simbolika, pjesme ili poruke – i bi li se pokušalo administrativno ograničavati događaj.
"I kad već govorimo o dosljednosti, ukoliko jednoga dana Papa dođe u Zagreb, hoće li i njegov doček postati pravni problem?" pita Škorić.
"Hoće li se tada raspravljati o pjesmama, simbolici ili sadržaju koji bi nekome mogao biti sporan?" dodaje.
"Kad pravo vrijedi selektivno, to više nije pravo"
Na kraju, Škorić rezimira ono što smatra ključnim problemom: selektivnu primjenu standarda. Tvrdi da sloboda okupljanja postaje upitna samo kad se okupljaju "pogrešni", dok se za "ispravne" standardi odjednom čitaju "do posljednjeg zareza Ustava".
"Zanimljivo je kako sloboda okupljanja postaje upitna samo kad se okupljaju 'pogrešni' ljudi", zaključuje.
"A kad su 'ispravni', tada se slobode brane do posljednjeg zareza Ustava", dodaje.
I poruka s kraja, koja, prema Škoriću, najbolje opisuje cijeli problem:
"Ako pravo vrijedi selektivno, onda to više nije pravo već politički alat."
Upravo zato, kaže Škorić, doček rukometaša nije bio samo sportski događaj, nego i povod za širu raspravu o tome kako se u javnom prostoru primjenjuju pravila i standardi.
"A veličanstveni doček rukometaša pokazao je da građani takve improvizirane standarde prepoznaju puno brže nego što ih politički komentatori uspiju racionalizirati", poručuje Petar Škorić, bivši predsjednik HDZ-a Split.
