Uskoro jedna olakšica za zapošljavanje manje. Izmjenama Zakona o doprinosima, koji su upućeni u javno savjetovanje, predlaže se ukidanje dosadašnje mjere oslobađanja od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za osobe mlađe od 30 godina, što bi na snagu trebalo stupiti prvog siječnja iduće godine, a u objašnjenju se navodi da bi ukidanje postojeće olakšice trebalo "doprinijeti održivosti sustava zdravstvenog osiguranja".
Namjeru da se ukine olakšica za zapošljavanje mladih, tj. oslobađanje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlađe od 30 godina u Vladi opravdavaju povećanom gospodarskom aktivnošću koja se očituje i u smanjenoj stopi registrirane nezaposlenosti u odnosu na prethodna razdoblja.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti je u 2014. godini, kada je uvedena ova olakšica, iznosila 19,6 posto s 1.342.149 zaposlenih osoba, dok je stopa registrirane nezaposlenosti u 2023. godini iznosila 6,1 posto s 1.663.522 zaposlenih osoba.
Zbog pozitivnih makroekonomskih pokazatelja koji se projiciraju, između ostaloga, i na tržište rada, pojačana je potražnja za radnicima, što će za posljedicu imati dodatno smanjenje registrirane nezaposlenosti u budućem razdoblju, navodi se u javnom savjetovanju.
Također se podsjeća da se doprinos za zdravstveno osiguranje temelji na modelu solidarnosti, prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, i to na način da spomenuti doprinos plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke ili dohotke i za one koji ih ne ostvaruju, odnosno koji nemaju obvezu doprinosa, piše Novi list.
“Korištenjem oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u uvjetima povećane potražnje za radnicima te posljedično i povećane zaposlenosti odnosno pada registrirane nezaposlenosti izazov je postići održivost sustava zdravstvenog osiguranja”, navodi se u objašnjenju.
Uvođenje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u trajanju do pet godina imalo je za svrhu poticanje poslodavaca na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba.
Također, ovakvim načinom poticanja zapošljavanja cilj je bio smanjiti stopu nezaposlenosti određenih dobnih skupina radno aktivnog stanovništva. Navodi se da je smanjenjem stope registrirane nezaposlenosti smanjen i udio mladih nezaposlenih osoba (od 15-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih osoba.
Loša mjera
No, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je tri puta veća od opće stope nezaposlenosti, a poduzetnici, koji ovu mjeru smatraju lošom i ne vide razloge za njeno ukidanje, strahuju da bi broj nezaposlenih mladih osoba mogao početi rasti.
“Prirodno je da će poslodavac zaposliti iskusnijeg starijeg radnika od 40 ili 45 godina, nego nekog od 25 godina bez radnog iskustva, a oslobađanje plaćanja doprinosa za zdravstveno za mlađe od 30 godina bio je ‘push’ poslodavcima da zaposle mlade ljude i ta mjera Vlade je dala određene rezultate”, komentirao je predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas i dodao da svrha te mjere nije bila da poslodavac ostvari nekakvu uštedu, nego da upravo mladi što prije nađu posao zbog čega najavu ukidanja obveze za zdravstveni doprinos mladima smatra korakom unazad.
U Glasu poduzenika povlače paralelu s najavama ukidanja plaćanja poreza na pet godina za povratnike iz inozemstva, što smatraju diskriminacijom ne samo mladih, nego svih koji žive u Hrvatskoj, tim više što za povratnike nije određen dobni limit kao u ovom slučaju za mlađe od 30 godina. Mladima koji žive u Hrvatskoj se uskraćuje to pravo, ističe Bujas. Ipak, ne smatra da bi ukidanje ove olakšice moglo potjerati mlade u inozemstvo jer je situacija za tražitelje posla u Hrvatskoj dobra, odnosno tko želi raditi, može naći posao, iako uvozimo radnu snagu.
Poduzetnici upozoravaju da je najava oslobađanja od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno za mlađe od 30 godina u direktnom sukobu s najavama Vlade da želi porezno opterećenje s rada prebaciti na porezno opterećenje na imovinu.
Smatraju da će ukidanje mjere opteretiti poslodavce zbog čega će cijena rada rasti te predlažu da se oslobađanje od doprinosa za zdravstveno ograniči samo na hrvatske državljane jer strani radnici u Hrvatskoj ionako ne mogu biti zaposleni na neodređeno vrijeme, već samo za vrijeme trajanja radne dozvole, pa ovu mjeru ionako ne mogu koristiti.
Također smatraju da će efekt ukidanja ove olakšice rezultirati smanjenjem bruto plaća za novozaposlene osobe mlađe od 30 godina u odnosu na one koji su zaposleni kada su vrijedile olakšice, piše Novi list.
Konačno, s obzirom na to da su mladi ljudi do 30 godina vrlo rijetko bolesni, poslodavci ne vide nikakvog smisla u ukidanju ove mjere.
Rast prihoda HZZO-a
Ukidanje oslobađanja od obračuna doprinosa na osnovicu za mladu osobu dovest će do povećanja prihoda proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu 80 milijuna eura za 2025. godinu, 160 milijuna eura za 2026. godinu i 240 milijuna eura za 2027. godinu.
U Glasu poduzenika povlače paralelu s najavama ukidanja plaćanja poreza na pet godina za povratnike iz inozemstva, što smatraju diskriminacijom ne samo mladih, nego svih koji žive u Hrvatskoj, tim više što za povratnike nije određen dobni limit kao u ovom slučaju za mlađe od 30 godina. Mladima koji žive u Hrvatskoj se uskraćuje to pravo, ističe Bujas. Ipak, ne smatra da bi ukidanje ove olakšice moglo potjerati mlade u inozemstvo jer je situacija za tražitelje posla u Hrvatskoj dobra, odnosno tko želi raditi, može naći posao, iako uvozimo radnu snagu.
Poduzetnici upozoravaju da je najava oslobađanja od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno za mlađe od 30 godina u direktnom sukobu s najavama Vlade da želi porezno opterećenje s rada prebaciti na porezno opterećenje na imovinu.
Smatraju da će ukidanje mjere opteretiti poslodavce zbog čega će cijena rada rasti te predlažu da se oslobađanje od doprinosa za zdravstveno ograniči samo na hrvatske državljane jer strani radnici u Hrvatskoj ionako ne mogu biti zaposleni na neodređeno vrijeme, već samo za vrijeme trajanja radne dozvole, pa ovu mjeru ionako ne mogu koristiti.
Također smatraju da će efekt ukidanja ove olakšice rezultirati smanjenjem bruto plaća za novozaposlene osobe mlađe od 30 godina u odnosu na one koji su zaposleni kada su vrijedile olakšice, piše Novi list.
Konačno, s obzirom na to da su mladi ljudi do 30 godina vrlo rijetko bolesni, poslodavci ne vide nikakvog smisla u ukidanju ove mjere.
Svaki četvrti mladi čovjek u nas ne radi
U drugom kvartalu Hrvatska je zabilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,7 posto, odnosno bez posla je bilo njih 21 tisuća, dok je istodobno ukupna stopa nezaposlenosti iznosila 5,3 posto, odnosno 87 tisuća nezaposlenih, što znači da svaki četvrti mladi čovjek u Hrvatskoj ne radi.
Hrvatska je tako po pitanju nezaposlenosti mladih iznad europskog prosjeka koji iznosi 14,5 posto nezaposlenih mladih osoba do 25 godina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosječna stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 29 godina u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 13 posto, dok je na razini EU-a ta brojka iznosila 11,2 posto.
