Čovjek je od pamtivijeka predodređen da razvija svoje tjelesne sposobnosti u surovoj i bespoštednoj borbi za opstanak. Od najranijih početaka ljudske civilizacije bio je prinuđen da opstaje u borbi za plijen i egzistenciju. Prije tisuću i više godina, kada su borilačke vještine nastale, bile su sredstvo za preživljavanje. One su čovjeku prvenstveno služile da što efikasnije porazi drugog čovjeka, ali i da nadvlada sebe, svoje strahove i ograničenja. Prolaskom vremena borilačke vještine razvijaju se diljem svijeta, posebno na Istoku gdje su postale kultura življenja. Kroz stoljeća sastavni su dio obuke vojnika diljem svijeta.

Kraljica svih borilačkih vještina ujedno je najstariji ratnički sustav na svijetu – kung fu, nastao u drevnoj Kini. Iz njega su nastali modificirani stilovi poput najpoznatijih wushu-a i jet kundo-a. Razvojem ratovanja u kineskim carstvima kung fu je postao savršeni borilački sistem koji u sebi zatvara sve aspekte borbe.

Hrvanje, kao Jedna od najstarijih borilačkih vještina na svijetu, ubraja se među najpopularnije sportove. Od godine 708. prije nove ere postao je dio drevnih olimpijskih igara, a stari Grci su fuzijom hrvanja i boksa stvorili posebnu disciplinu zvanu pankration koja je preteča modernog gladijatorstva, danas popularnog MMA-a.

Sastavni dio najelitnijih policijskih i vojnih obuka je drevna japanska borilačka vještina jujitsu-a, koja je sublimacija svih mogućih tehnika te se i danas smatra vrhunskom vještinom. Iz tog vrlo atraktivnog borilačkog sporta nastale su moderne vještine poput juda, hapkida, brazilskog jiujitsu-a, sambe, nanbude, itd.

Judo je japanska borilačka vještina i olimpijski sport koji je nastao kao skup probranih tehnika iz tradicionalnog jujitsu-a. Njegov osnivač Jigoro Kano, nakon što je savladao nekoliko stilova, odlučio je uzeti ono najbolje i odbaciti nepotrebno tako da je stvorio moderni judo u kojem i dan danas prednjače Japanci. Judo je postao neizostavan dio japanske kulture življenja i treniranja u školama.

Jedan od najrasprostranjenijih borilačkih sportova u svijetu je karate koji potječe iz Japana. Nastanak karate-a vezuje se uz stare borilačke vještine iz Okinawe u 19. stoljeću gdje su se lokalne tradicije miješale s kineskim i japanskim utjecajima. Početkom 20. stoljeća karate stiže u Japan, a poslije Drugog svjetskog rata raširio se po svijetu i postao iznimno popularan.

Boks ili plemenita vještina (budući da zabranjuje udarce protivnika dok je na podu) je rasprostranjen diljem svijeta i jedan je od najpoznatijih borilačkih sportova. Prva boksačka pravila novijeg doba potječu iz Londona gdje su u 18. stoljeću zabilježena pravila koja su definirala prostor za borbu, zabranjivala udarce glavom, te udarce ispod pojasa i slično. Moderni boks kao sport razvija se u dva pravca: amaterski (često nazivan i olimpijski) boks koji se prakticira na Olimpijskim igrama, te profesionalni boks, kojim upravlja nekoliko različitih boksačkih federacija. Svaka federacija postavlja svoja specifična pravila vezana uz rangiranje boksača i načine osvajanja titule prvaka, iako su sama boksačka pravila u osnovi vrlo slična ili čak identična. Unatoč prijedlogu odluke da se boks izbaci s Olimpijskih igara, teško da će izgubiti svoju popularnost.

Taekwondo je korejska borilačka vještina nastala 40-ih godina dvadesetog stoljeća spajanjem različitih vještina koje su se vježbale u to vrijeme. Taekwondo je udaračka vještina koju odlikuju atraktivne nožne tehnike i brzina. Danas se taekwondo smatra jednom od najpopularnijih borilačkih vještina i sportova, a broj vježbača u svijetu procjenjuje se na više od 100 milijuna.

Kickboxing je zapadnjački sport – jedinstven odgovor velikom broju istočnjačkih borilačkih vještina, a prva pravila kickboxinga početkom sedamdesetih je napisao Amerikanac Mike Anderson, tako da se sastoji od više stilova koji su jako atraktivni i popularni. Nastao je na osnovama boksa, karatea, teakwondoa, kung fua i drugih više ili manje poznatih orijentalnih, ali i zapadnih borilačkih sportova.

Zbog pozitivnog utjecaja borilačkih sportova na psiho-fizički razvoj djece i mladih, borilački sportovi zauzimaju značajno mjesto u društvu. Fenomen ekspanzije te popularnosti borilačkih vještina širom svijeta takvog je intenziteta da ga je teško objasniti i psiholozima i sociolozima. Svakako da su u širenju popularnosti borilačkog sporta najviše doprinijeli mediji stvarajući kultove ličnosti borilačkih glumaca i filmova (glumci poput Brucea Leea, Chucka Norrisa, Stevena Seagala, Jackiea Chana, pa filmovi poput Rockyija, itd.).

Borilački sport je bio i još uvijek je od izuzetne važnosti za svestrani razvoj pripadnika vojske i policije. Zahvaljujući redovnom i sustavnom bavljenju raznim borilačkim sportovima, danas su vojnici i policajci i fizički i psihički spremniji za obavljanje svojih napornih i zahtjevnih zadataka.

U Hrvatskoj sve više mladih trenira borilačke vještine dok je na Zapadu trend (poglavito u SAD-u) da sve više žena kao i osoba srednje i starije životne dobi trenira borilačke vještine za potrebe samoobrane, ali i kao vid rekreacije i općenito fizičke kulture.

Izvorno se u borilačkim vještinama borbi podučavalo zbog bitki na bojnom polju, međutim, za vrijeme dugih razdoblja mira majstori i osnivači škola razvijali su vrstu borbe koja ima odgojne, spoznajne karakteristike, inzistirajući na vrlinama kao što su uljudnost, ispravnost, kontrola, samokontrola, te su podučavali/trenirali polaznike u suočavanju sa konfliktnim situacijama u kojima su izloženi pritisku, prvenstveno ih podučavajući razvijanju one rijetke kvalitete koju nazivamo smirenost.

Upravo je smirenost najvrjednija lekcija kojoj nas uče borilačke vještine.

Iako se može reći da se borilačke vještine dijele na sportski i obrambeni segment, ipak sve više pozornosti i naglaska kroz treniranje borilačkih vještina svodi se na mentalni trening. Osim one fizičke komponente koje nosi svako bavljenje sportom, mentalni trening služi formiranju odnosno poboljšanju karaktera svakog praktikanata kroz razne treninge pod stresom, razbijanje strahova od okoline i samog sebe, usavršavanja raznih tehnika i poboljšanja koncentracije, samim time i kontrole osjećaja u raznim nepredviđenim situacijama te stvaranja jačeg i stabilnijeg mentalnog karaktera.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime