Danas, 20. kolovoza, kreću prijave za jesenski upisni rok u srednje škole. Državni tajnik u Ministarstvu znanosti Tomislav Paljak za HRT kaže kako je ostalo oko 7 tisuća upisnih mjesta, kao i proteklih godina. Ljetni upisi, dodaje, pokazali su trendove uglavnom slične onima iz prijašnjih godina, uz određene novine.
- Izmjene se uglavnom odnose na pravilnik. Ima i dobrih pomaka što se tiče trogodišnjih zanimanja – očito se javlja ponovno javlja interes za neka zanimanja koja su bila dosta deficitarna. Novi gospodarski trendovi, prije svega u građevini, rezultiraju povećanim interesom učenika za ta zanimanja. Novi kurikulumi su također donijeli osvježenje – tu mislim na CNC operatere, kuhare, prodavače. Uslužne djelatnosti su jako popularne, a pritisak na one najfrekventnije gimnazije je i dalje ostao, i one su ispunile svoje kvote. Što se tiče RH u cjelini, još ima slobodnih mjesta, a neupisanih učenika je sada ukupno 1100. Prema ovim podacima doista nitko ne bi trebao ostati neupisan, još je puno otvorenih programa.
Uvijek ima i onih koji su nezadovoljni upisanom školom, pa učenici traže premještaj u neku drugu srednju školu.
- Te migracije su dozvoljene, i to se događa tijekom školske godine. Kada Ministarstvo donosi odluku o strukturi upisa i kvoti broja učenika u pojedinom razrednom odjelu, uvijek se ostavlja određeni broj mjesta koji omogućava da se u slučaju interesa za promjenom istovjetnog programa u istoj ili drugoj srednjoj školi to i napravi – naravno, ako brojka ne prelazi 28 učenika u razredu. Ako prelazi taj broj, a obrazloži se razlog, onda se suglasnošću Ministarstva i to može dobiti. Učenik mora imati najmanje minimalni broj bodova potreban za taj program, objašnjava Paljak za HRT.
Prijamni ispit doprinijeli poboljšanju sustava
Što se tiče prijamnih ispita koje su ove godine imale neke gimnazije, Ministarstvo je zadovoljno.
- Osjeća se povećani interes, jer smo prijamnim ispitom i novim pravilnikom omogućili da i oni koji nemaju famoznih 5.0 upišu najželjenije gimnazije – ako dobro riješe prijemni ispit, a imaju jednu ili dvije ocjene manje od 5,0 u osnovnoj školi. Vjerujem da će iduće godine to biti slučaj u još većoj mjeri, i mislim da je to dobar potez koji je doprinio poboljšanju sustava.
Čini se kako je svake godine bodovni prag za upise u srednje škole sve viši – posebno za one najtraženije škole. Paljak napominje kako je to ipak samo stvar dojma, te da svaka škola sama određuje svoj bodovni prag.
- Oni to određuju na temelju svojih iskustava iz prethodnih godina, ili nekih pokazatelja za tekuću školsku godinu.
Što se tiče samog znanja i stečenih vještina učenika tijekom 8 godina osnovne škole, kaže kako postoji dvostrani pokazatelji – s jedne strane fantastični rezultati na natjecanjima te izvrsnost učenika, koja je rezultat postojećeg sustava. S druge strane, ističe i kako je Ministarstvo svjesno čitavog niza manjkavosti koje se trudi ispraviti – bilo normativno i pravno, bilo strateškim dokumentima ili većoj uporabi i dostupnosti EU sredstava ili državnog proračuna.
- Događaju se promjene. Koliko su one brze i zadovoljavajuće, o tome možemo razgovarati. Činjenica je da imamo vrlo dobrih primjena i rezultata, izvrsnih učenika, ali moramo puno raditi na uočenim manjkavostima – proširiti trajanje obrazovanja, kroz nacionalna testiranja amortizirati ocjene procijenjene isključivo na osnovu procjene predmetnog učitelja. Mislim da će tim pomacima ipak ocjena biti objektivnija i veće mjerilo znanja za sve buduće procese.
Ogroman pritisak na gimnazije
Znanje i vještine srednjoškolaca prilično su visoke, smatra. No, dodaje kako je paradoksalan omjer između strukovnih škola i gimnazija od 70:30 u korist strukovnih škola, dok je i dalje veliki broj deficitarnih strukovnih zanimanja.
- Kada bi se tako nastavilo, sami sebi bismo uskraćivali određeni akademski potencijal koji nose gimnazijski programi. Činjenica je i da imamo vrlo dobre četverogodišnje programe, gdje je za upis nužan visok bodovni prag. Ima puno prostora u kojem se može promišljati što i kako dalje, kaže Paljak.
Ogroman pritisak na gimnazije objašnjava činjenicom da nude nove horizonte i mogućnost da učenici jednog dana mogu upisati određena sveučilišta i fakultete – to se posebice odnosi na gimnazije koje godinama dokazano daju najbolje svojim učenicima. Znakovito je, dodaje, što je ove školske godine čak 80 posto učenika upisalo svoj prvi izbor.
- To je dobro jer djeca znaju što žele i kako doći do željene škole.
Pomaci na tržištu rada
Ima pomaka i na tržištu rada, ističe, jer se posljednjih godina aktivno promoviralo deficitarna zanimanja, povezivalo učenike s poslodavcima i stavljalo u situacije praktične nastave.
- Izmjenom zakona o strukovnom obrazovanju omogućili smo još čvršće povezivanje s poslodavcima, mentorima, a uveli smo i mogućnost stipendiranja – razmišljamo o još značajnijem povećanju stipendiranja tih deficitarnih zanimanja.
Važno je motivirati i prosvjetne radnike koji rade s djecom, kako bi ih i sami motivirali na odabir određenih zanimanja. Na tome se, kaže Paljak, radi u obliku omogućavanja većeg napredovanja u struci i shodno tome ostvarenja većih benefita i plaća.
- Spremni smo za mogućnost još većih iskoraka glede materijalnih primanja naših zaposlenika.
Protekla nastavna godina završila je zadovoljavajuće, posebice nakon teških godina pandemije.
- Prva generacija po novom kurikulumu je dobro riješila državnu maturu, bez većih odmaka od rezultat prijašnjih godina. Sve to smatramo ohrabrujućim za iduću školsku godinu, uz preduvjete da u svakom segmentu i dalje razvijamo i poboljšavamo sustav i donosimo kvalitetne promjene, zaključuje Paljak.
