Od danas su na snazi nove makrobonitetne mjere Hrvatske narodne banke (HNB) kojima se pooštravaju uvjeti kreditiranja građana. Riječ je o regulativi usmjerenoj na usporavanje rasta potrošačkog zaduženja, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te na smanjenje potencijalnih rizika za financijsku stabilnost zemlje.
Ograničenja kreditne sposobnosti
Prema pravilima koja HNB uvodi, omjer ukupne mjesečne otplate kredita i dohotka (DSTI) više ne smije prelaziti 45% za stambene i 40% za nestambene kredite. Također, omjer iznosa kredita i tržišne vrijednosti nekretnine (LTV) ne smije prelaziti 90%. Ročnost kredita osiguranih nekretninom ograničava se na maksimalno 30 godina, dok je kod ostalih nestambenih kredita rok otplate skraćen na 10 godina.
Mjere uključuju i određene iznimke: banke mogu odobriti do 20% ukupnog iznosa stambenih kredita i 10% nestambenih mimo propisanih DSTI ograničenja, kao i do 20% kredita mimo LTV limita. Prema HNB-u, iznimke su namijenjene prvenstveno potrošačima koji rješavaju svoje stambene potrebe, poput kupnje prvog doma ili zamjene za adekvatniji prostor s obzirom na obiteljske okolnosti.
Što ulazi u ukupan dug?
Pri izračunu DSTI omjera uzima se u obzir sav nepodmireni dug potrošača, uključujući postojeće i novi kredit, prekoračenja po računu, obveze po kreditnim karticama te druge poznate dugove. Izuzetak su obveze koje se zatvaraju novim kreditom — one se ne računaju u ukupni dug.
Na primjeru bračnog para s ukupnim mjesečnim dohotkom od 2.500 eura koji podiže stambeni kredit na 25 godina, HNB objašnjava kako najviši dopušteni anuitet može iznositi 1.125 eura. Ako je vrijednost nekretnine 240.000 eura, maksimalni kredit prema LTV ograničenju može biti 216.000 eura. No, prema DSTI izračunu, stvarni maksimalni iznos kredita pada na 213.135 eura.
Mjere su najavljene još u siječnju, a njihova je primjena odgođena za tri mjeseca kako bi banke i potrošači imali vremena za prilagodbu. HNB ističe da se regulacija uvodi preventivno, zbog snažnog rasta zaduženosti kućanstava, posebice u nenamjenskim kreditima. Mjere bi trebale smanjiti izloženost građana financijskim šokovima te posredno doprinijeti usporavanju rasta potrošnje i cijena.
Eksplozija potrošačkih i stambenih kredita
Prema podacima HNB-a, gotovinski nenamjenski krediti bilježe eksplozivan rast — s 3,6% krajem 2022. na 15,9% krajem 2024. Istovremeno, stambeni krediti u posljednje četiri godine rastu prosječnom godišnjom stopom od 10%, uz povećanje prosječnog opterećenja dohotka za otplatu duga sa 38% na 41% te produljenje ročnosti s 22 na 24 godine.
Očekivanje strožih uvjeta dovelo je do snažnog skoka kreditiranja u prvoj polovici 2025. godine. U prvom kvartalu isplaćeno je 5.300 stambenih kredita, 29% više nego lani, a ukupan iznos isplaćenih glavnicâ porastao je za 50%, na 650 milijuna eura. U travnju je dodatno ubrzano kreditiranje, kada je ugovoreno čak 378 milijuna eura novih stambenih kredita.
HUB: Banke spremne, očekuje se usporavanje
Iz Hrvatske udruge banaka poručuju kako su se banke pravovremeno uskladile s novim mjerama, a mnoge su ih počele primjenjivati i prije službenog stupanja na snagu. U HUB-u očekuju usporavanje kreditne aktivnosti građana, no ističu da će daljnji trendovi ponajviše ovisiti o kretanjima na tržištu.
Banke napominju i kako su trenutačne kamatne stope među najnižima u eurozoni — prosječna kamata na stambene kredite u travnju iznosila je 2,91%. Niže stope bilježe tek Finska, Španjolska i Malta, dok je Hrvatska usporediva sa Slovenijom.
