U dva mjeseca inflacija je skočila za dva postotna boda te je na kraju travnja dosegnula 5,8 posto, što je najviše od jeseni 2023. Zbog ranijeg ukidanja subvencija i prelijevanja rasta globalnih cijena nafte, energenti su postali glavni pokretač inflacije, uz godišnji rast cijena od 17,5 posto. Dodatno poskupljuju i usluge te su na godišnjoj razini skuplje za 8,2%. Posljednji globalni potresi još se nisu prelili na prehrambenu košaricu, tako da je godišnja inflacija hrane blago usporila, ali zbog velikog udjela u potrošnji i dalje znatno pridonosi inflaciji. Mjesečna stopa inflacije od 1,5% odstupa od uobičajenog sezonskog obrasca i najviša je od rujna 2022., navodi analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević.
Rast cijena u Hrvatskoj znatno je snažniji od prosjeka europodručja (3). Analitičarka očekuje da će godišnja stopa inflacije u drugom tromjesečju premašiti 6 prije postupnog smirivanja. Među državama europodručja snažniju stopu rasta u travnju ima jedino najnovija članica Bugarska (6,2). – Vladine energetske mjere kao što su subvencije i limitiranje cijena određenih proizvoda i usluga, uključujući uvođenje plutajućeg PDV-a, donekle će ublažiti neposredni udar na kućanstva, ali će potencijalno prenijeti inflacijske pritiske u sljedeću godinu – navodi Živković-Matijević, piše Večernji list.
Ministar financija Tomislav Ćorić kaže da je zbog poskupljenja energenata očekivao velik skok inflacije, ali ne sviđa mu se što su se cijene prelile na usluge. To nije dobro zbog turističke sezone. – Uvjeren sam da cijelo vrijeme imamo prelijevanje cijena u sektoru usluga, no postavlja se pitanje je li cjelokupan porast cijena u tom sektoru opravdan. Nadam se da će sektor usluga shvatiti signale i prilagoditi cijene konkurenciji. Vrijeme u kojem živimo osjetljivo je i naši će gosti promišljati o cijenama ove godine kad budu odlučivali o ljetovanju – poručio je ministar Ćorić.
Hrvatska narodna banka ističe da cijene usluga i dalje daju najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji, i to s 2,4 postotna boda. – Visoka stopa rasta cijena usluga odražava solidnu domaću potražnju u uvjetima nastavka rasta raspoloživog dohotka, kao i raniji rast određenih administrativnih cijena: najamnina, naknada za uporabu cesta, odvoza smeća i odvodnje otpadnih voda, navodi HNB.
U istraživanju objavljenom ovih dana, analitičari Hrvatske narodne banke ističu kako su vanjski poremećaji bili glavni začetnik inflacije hrane u Hrvatskoj i ostatku europodručja u prethodnom razdoblju. No, ono što Hrvatsku izdvaja od ostatka europodručja jesu brzina i lakoća kojima su trgovci te troškove prenosili na potrošače.
– Ovi nalazi važni su u kontekstu trenutačnog energetskog poremećaja izazvanog sukobom na Bliskom istoku, ali i za buduće slične poremećaje na vanjskim tržištima, upozoravaju autori istraživanja. Drugim riječima, domaći poduzetnici nisu previše vagali prije odluka o poskupljenju; čuvali su ili povećavali svoje marže te ostvarivali znatnu dobit.
