Iako je Republika Hrvatska od samostalnosti zavidno poboljšala kvalitetu prometnica, još uvijek veliki broj državnih, županijskih i ostalih javnih cesta ne udovoljava modernim standardima, nisu udobne, a niti potpuno sigurne za vožnju te kao takve žude za obnovom. Kao skoro sve na svijetu, tako se i asfalt na kolnicima može reciklirati, a putem metode vruće reciklaže in situ nikad jeftinije, brže i ekološki prihvatljivije.
Tako su se predstavnici Grada Novalje, Hrvatskih cesta, Županijskih uprava za ceste, gradova, općina i tvrtke Frekomos, u srijedu 01. ožujka okupili na županijskoj cesti ŽC5151 Lun – Novalja, a povodom zahvata sanacije asfaltnog kolnika duljine 500 metara u punom profilu, ukupne površine zahvata od 2800m2, primjenom tehnologije vruće reciklaže in situ.
Uz sanaciju kolnika na županijskoj cesti ŽC5151, također je izvedena sanacija kolnika na prometnici koja vodi prema plaži Zrće, duljine 200 m u punom profilu.
Ovim putem, tvrtka Frekomos je po prvi put u Hrvatskoj prezentirala modernu i ekološki najnapredniju tehnologiju obnove habajućeg sloja asfalta - vruća reciklaža in situ, a ujedno obnovila ukupno 700 metara asfaltnih kolnika na otoku Pagu. Tvrtka Frekomos je dio međunarodne grupacije Pankas koja djeluje u devet zemalja u Europi, a specijalizirana je za poslove u cestogradnji, s posebnim naglaskom na ekološke metode obnove prometnica.
Josip Lojpur, predstavnik tvrtke Frekomos, povodom obnove kolnika u Novalji je poručio: Veliko nam je zadovoljstvo što smo u gradu Novalji po prvi put u Hrvatskoj prezentirali ovu tehnologiju sanacije asfaltnih kolnika. Naša tvrtka prati moderne i održive trendove u cestogradnji s ciljem smanjenja crpljenja prirodnih resursa, a upravo vruća reciklaža in situ predstavlja ekološki i troškovno optimalno rješenje obnove asfalta na prometnicama. Ona može olakšati obnovu brojnih kilometara cesta u Hrvatskoj jer vruća reciklaža in situ, uz specijalizirane Wirtgen remiksere za vruću reciklažu predstavlja efikasno rješenje na licu mjesta - ne zahtijeva se angažiranje dopreme velikih količina novog asfalta, smanjuju se logistički troškovi, potrebno je manje materijala te se stvara manje otpada. Drago nam je što Grad Novalja prihvatio naš prijedlog za izvedbom ove prezentacije u svrhu povećanja ugodnosti i sigurnosti vožnje na prometnicama te vjerujemo da će ostali subjekti u čijoj je ingerenciji obnova prometnica, a pogotovo na otocima, slijediti ovakav primjer.”
Brojke govore za sebe – dnevni učinak stroja za vruću reciklažu iznosi oko 1200 m dužine, 4.5 metara širine uz 45% manje troškova
Zahvati na sanaciji asfaltnih kolnika u Novalji predstavljaju svojevrsnu premijeru nove tehnologije u Hrvatskoj. Vruća reciklaža in situ veliki je napredak u odnosu na klasične metode obnove asfalta putem polaganja asfalta s finišerima, što potvrđuje podatak da dnevni učinak stroja za vruću reciklaža in situ iznosi otprilike 1200 metara za radnu širinu stroja od 2.5 do 4.5 metra. Klasičnim metodama prvo je potrebno izvršiti glodanje asfalta, čišćenje nakon glodanja, prskanje bitumenskom emulzijom i finalno polaganje novog sloja asfalta finišerom, dok s druge strane, recikler za vruću reciklažu asfalta prethodno navedeno izvede u jednom radnom prolazu. Tako je vremenska ušteda vruće reciklaže in situ osjetna, budući da ova tehnologija u jednom danu obnovi istu površinu ceste za koju je klasičnim metodama potrebno čak četiri dana rada. Financijska ušteda obnove kolnika također ide u prilog vruće reciklaže in situ - 35% je povoljnija obnova asfalta na kopnu, a na otocima ta brojka ide čak do 45%!
Ono što je jako bitno, vruća reciklaža in situ ne stvara otpad jer kako joj ime govori, radi se o reciklaži postojećeg asfalta. U slučaju specifičnosti određenog projekta kada je stvaranje otpada neizbježno, ono iznosi samo 5% od količine otpada koji se stvara upotrebom klasične tehnologije obnove asfalta.
Efikasno rješenje za obnovu prometnica na otocima
Osim što je ova tehnologija sanacije asfaltnih kolnika višestruko prihvatljivija naspram klasičnih metoda, treba istaknuti kako ona može doprinijeti u turističkom i sigurnosnom pogledu, kako za turiste, tako i za domaće stanovništvo na našim otocima.
Sanacija asfaltnih kolnika na otocima putem klasične metode obnove zahtjeva dopremu dodatnog materijala, poput asfaltne mase i kamenog agregata s kopna. U Hrvatskoj gotovo nema asfaltnih baza na otocima što uvelike povećava logističke troškove transporta potrebnih sirovina na otoke, a time i ukupne troškove zahvata sanacije kolnika. Kako vruća reciklaža in situ zahtjeva minimalnu količinu dodatnog materijala te je karakterizira znatno veći dnevni učinak naspram klasičnih metoda, ukupni troškovi sanacije asfaltnih kolnika na otocima putem ove tehnologije mogu biti manji i do 45%.
Kako vruća reciklaža in situ ima minimalan utjecaj na okoliš te stvara čak 20 puta manje otpada nego klasične metode obnove asfalta, to je čini idealnom za sanaciju kolnika na otocima, pogotovo onima gdje su netaknuta priroda i prirodne ljepote glavni aduti u privlačenju turista.
Osim reciklaže asfalta, prilikom izvedbe vruće reciklaže in situ mogu se ispravljati poprečni i uzdužni nagibi te lokalne neravnine, što znatno poboljšava vozno dinamičke karakteristike prometnice. Sve ovo čini vruću reciklažu in situ optimalnom metodom za obnovu tisuće kilometara prometnica na našim otocima.
Kvaliteta i sigurnost prometnica diljem Hrvatske definitivno doprinosi, a ponekad i oduzima na turističkom i sigurnosnom imidžu Republike Hrvatske. Vruća reciklaža in situ definitivno je metoda koja može ubrzati obnovu asfalta na prometnicama, podignuti kvalitetu i sigurnost vožnje u Hrvatskoj i to brzo, efikasno i ekološki održivo.
