- Karepovac napreduje, nema više onakvog smrada, tehnologija je poboljšana i što je najbitnije ponašanje građana je znatno bolje. Oni uvelike napreduju i postaju ekološki svjesni – upravo tim riječima su nam tehnički direktor Boško Abaza i direktor operativne službe Čistoće Split d.o.o. Andrija Čaljkušić započeli predstavljanje kompletne rekonstrukcije odlagališta Karepovac. Naime, prva faza izvođenja radova koštala je oko 112 milijuna kuna, a iz Grada Splita je već ranije najavljeno kako se nastavljaju pripreme za iduću, odnosno drugu fazu radova. Druga faza podrazumijeva gradnju ulazno-izlazne zone odlagališta s infrastrukturom, a trećom fazom bit će obuhvaćeno cjelokupno zatvaranje i konačno prekrivanje postojećeg presloženog otpada završnim prekrivnim sustavom te izgradnja aktivnog sustava otplinjavanja.
Želeći građane i javnost upoznati sa cjelokupnim radnim sustavom odlagališta Karepovac Abaza i Čaljkušić su nam objasnili na kojem principu funkcionira reciklažni otpad te reciklažno dvorište splitske Čistoće. Primijetili su da stanovnici Splita još uvijek nisu dovoljno upoznati s cijelim sustavom u kojem i oni sudjeluju. Ipak, optimistični su i vide osjetni napredak u ekološkoj svijesti građana.
- U početku su građani jako malo koristili naše reciklažno dvorište. Loša navika građana, ali i slaba edukacija o važnosti razdvajanja otpada iz dana u dan se popravlja. Možemo sa sigurnošću reći da se mijenja svijest građana, a najbolji dokaz za to su veće količine prikupljenog otpada u reciklažnom dvorištu – kazao je tehnički direktor Čistoće Split d.o.o. Boško Abaza.
„Pravilno koristite zelene otoke i reciklažna dvorišta“
Otkrio je da su nekad imali samo dva kontejnera za glomazni otpad, a danas je brojka porasla na čak pet kontejnera koji gotovo svako drugi dan budu napunjeni sortiranim otpadom.
- To su zaista zavidni rezultati, građani su poradili na svojoj edukaciji, ali i na disciplini – kazao je Abaza te je nadodao da se trenutno u Splitu izrađuju nova reciklažna dvorišta.
- Samim time mnogim ljudima će biti još lakše, jer trebam priznati, nije svima lako doći ovdje na Karepovac samo da bi ostavili otpad. Zato uvelike radimo na poboljšanju edukacije, ali i kvalitete dostupnosti našim građanima – ističe. Objašnjavajući kako će građani sortirati glomazni otpad u svome gradskom kotaru napomenuo je da su se građani dužni javiti tajništvu svoga kotara, a to isto tajništvo će naposljetku obavijestiti Čistoću Split koja će otpad transportirati na Karepovac. Osim toga tehnički direktor napominje da je poželjno koristi zelene otoke kojih u Splitu ima 160. Kaže da se tako stvaraju sirovine koje se obrađuju i one se ne zadržavaju na lokaciji deponija na Karepovcu.
Prošetali smo starim i novim deponijem, odnosno novom sjevernom i južnom plohom deponija. Abaza nam napominje da je u tom dijelu napravljen izuzetno kvalitetan posao.
- Prvo ćemo puniti jednu, nakon toga ćemo isto raditi i na drugoj plohi tako da cijeli kompleks nakupljenog otpada raste, jer sami deponij mora dobiti poseban i točno definiran oblik, točno određen standardom i kvotama. Možemo reći da nakon sanacije i mi osjetimo razliku u svome radu. Naš rad se poboljšao i tehnički smo mnogo napredovali sanacijom deponija – složni su Abaza i Čaljkušić.
Na području deponija napravljena je asfaltna cesta koja je okružila cijeli deponij.
- To nam uvelike pomaže i olakšava rad uz sve već spomenute tehnologije bez kojih bi danas bilo nezamislivo raditi ovaj posao. Digao se standard rada, veća je osviještenost za ekologiju i očuvanje prirode kako kod naših djelatnika, tako i kod naših korisnika, odnosno građana – ističe Boško.
Izgrađena je adekvatna cesta, oborinski kanal, postavljene su zaštitne plohe ispod deponija...
Provodeći gradski projekt napravljen je oborinski kanal koji se proteže oko deponija. Kiša automatski odlazi u oborinski kanal, a sva tekućina koja ulazi u plohu deponija nakuplja se na dnu na posebnoj foliji s koje voda otječe u novi bazen. Ta voda cirkulira od deponija do bazena koji se nalazi podno deponija ispod nove asfaltne ceste. Takva voda s obzirom na to da se ponovno vrati u podnožje deponija cirkulacijom i odvodnjom u posebni bazen se pročisti, pa se nakon toga ponovno posebnim mehanizmom vrati pročišćena u deponij.
- To je novoizrađeni i neusporedivo bolji i moderniji ekološki sustav, kakav zapravo bi i trebao biti u gradu Splitu – kažu sugovornici. Osim toga svakodnevni otpad se mehanizacijom potpuno usitni, sortira se te se prekriva zemljom – objasnio je tehnički direktor u nastavku.
Nadalje vrijedi istaknuti da su postavljeni i takozvani dimnjaci koji su iznad zemlje odlagališta. Oni će u budućnosti, prenose nam Čaljkušić i Abaza, imati veću važnost i ulogu nego što to imaju danas.
- Truljenjem otpada stvaraju se plinovi, ti će se plinovi kroz dimnjake i modernizirani sustav spaljivati na posebnim mjestima koja će biti za tu namjenu – istaknuo je, ali je i kazao da u splitskoj Čistoći trenutno provode testnu fazu smanjivanja volumena glomaznog otpada, što je napominje važan parametar u ovom procesu.
- Taj glomazni otpad se posebnom drobilicom smanjuje. Ovaj proces je vrlo važan zbog uštede prostora na deponiju – kazao je.
Muku muče s vrećicama iz dućana, a probleme im prave i velika jata galebova
Ipak otkrivaju da im najveće probleme kod usitnjavanja otpada stvaraju vrećice iz dućana, a svakodnevno muku muče i s galebovima kojih u jatima bude jako puno.
- Imamo problem s vrećicama iz dućana u kojima građani još uvijek dosta često odlažu otpad. Mehanizacija takve vrećice ne može reciklirati niti usitniti i dolazimo do problema jer takav otpad ostaje na deponiju i nerijetko ga vjetar odnese, što naravno nije dobro, ali borimo se i protiv toga. Galebovi nam isto stvaraju probleme jer se još uvijek skupljaju na deponijima u dosta velikim jatima. Razumljivo, samom rekonstrukcijom njih je znatno manje, ali još ih ima dosta. Postoje posebni sistemi pomoću kojih se galebove na neki način 'zastrašuje', ali moramo priznati ne samo kod nas, nego i u drugim gradovima to je problem, jer i takav sustav na kraju nije u potpunosti učinkovit – objasnio je Boško Abaza.
„Odgovornost je na svima nama“
Ako budemo svake godine odlagali ovim tempom otpad, kažu nam sugovornici da će se nove plohe napuniti za negdje četiri do pet godina. To znači da će se tada zatvarati deponij, jer zbog definiranih standarda otpad se na ovom području neće smjeti odlagati.
- Ne znam što će biti nakon toga. To nije na nama. Mi se brinemo i svakodnevno se trudimo da se na Karepovcu što je moguće vremenski duže odlaže otpad. Na tome ćemo ustrajati, ali bez pomoći i osviještenosti građana nećemo puno moći napraviti. Građani moraju biti disciplinirani i educirani, ovo nije samo naš otpad, ovo je otpad svih građanki i građana Splita i okolice, zato smo svi odgovorni – kazali su Čaljkušić i Abaza. Kada se deponij zatvori uz sve spomenute procese još će se nadodati zemlja i cjelokupni prekrivni sustav.
Kada dođe trenutak za zatvaranje deponija Karepovac, tehnički direktor nam objašnjava da će se još dodati površinski sloj trave, dok će sav otpad potonuti i izumirati.
- Osim toga, sakupljat će se neugodni plinovi posebnom tehnologijom i u konačnici će se sve neutralizirati do te mjere da će ovdje jednog dana biti moguće izraditi zgrade, kuće ili neki novi kvart - veli.
Jedno je sigurno, građani će morati početi razdvajati otpad.
- To počinje kako se kaže 'na kućnom pragu' i toga moramo biti svjesni. Radimo stalno na edukaciji koja je najvažnija, često nas posjećuju djeca iz vrtića i školarci koji se dodatno educiraju. Mislim da im kroz edukacije dajemo jasnu poruku važnosti odvajanja otpada u kućanstvu, jer što oni prije shvate da otpad nije smeće, to će nama biti lakše – zaključuju direktori Čistoće Split.
