Prije točno 124 godine Dalmatinsku zagoru pogodio je razoran potres.
Naime, u subotu 2. srpnja 1898. godine u 5 sati i 17 minuta dogodio se razoran potres na području Sinjskog polja. Najviše su stradala mjesta Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić. Magnituda potresa se procjenjuje na 6.7 prema Richteru.
Neke su kuće potpuno srušene, puno ih je bilo oštećeno, spominju se odroni kamenja i pukotine u tlu. Stradale su crkve i škole. U nekim bunarima nestalo je vode. U mjestu Vedrine pojavio se novi izvor vode. Procijenjeni intenzitet u epicentru iznosi VIII-IX MSK ljestvice. Bilo je vrijeme žetve pa je većina stanovnika u vrijeme potresa bila u poljima. Stradalo je nažalost troje djece i tri odrasle ženske osobe. U Turjacima je bilo 12 teško ranjenih ljudi, u Vojniću 20 ljudi je što teško što lakše ranjeno. U Vojniću i Turjacima su kuće uglavnom bile porušene. Kišpatić (1899) piše da u Gardunu, Košutah, Trilju i Čaporicah polovica je kuća porušena, a bilo je preko 40 ranjenih. Oko deset tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
Kišpatić (1899) navodi iz Izvješća Predsjedništva dalmatinskog namjesništva “da je u svemu bilo oštećeno 2365 zgrada za stanovanje i gospodarstvenih. Od bogoštovnih zgrada bilo je porušenih 5 župničkih kuća i 2 crkve”.
U selu Vojnić, na Sablića strani, o razornom potresu i danas svjedoči zapis u kamenu iznad ulaznih vrata ruševne kamene kuće: „Potres na 2 serpnja G. 1898. sori ove kuće. S pomoći Boga i Frane J načini“.
U prvih tjedan dana nakon potresa osjetilo se preko 120 naknadnih potresa u tom kraju. Potres je zapisan na seizmografima širom Europe. Najdalji seizmograf koji je zapisao taj potres bio je 1784 km udaljen od epicentra potresa i nalazio se u Estoniji (u Jurjewu).
Tom potresu prethodila je slabija seizmička aktivnost koja je započela 27. lipnja 1898. Ukupno je zabilježeno 17 prethodnih potresa.
Najbolji opis tog potresa može se pronaći u djelu A. Faidige (1903): Das Erdbeben von Sinj am 2. Juli 1898., te u radu M. Kišpatića (1899).
Tekst i fotografije preuzeti iz: Dukić, J., Dukić, V., Marić, M., Žolo, I. (ur.) (2017.) Mala povijest Košuta, Košute: Kulturno društvo Trilj, Župa Presvetog Srca Isusova, Košute.
