Industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u kolovozu 2023. u odnosu na kolovoz prethodne godine pala je za 2,4%. Gledajući prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, na mjesečnoj razini, industrijska proizvodnja pokazuje pad od 2,2%, u odnosu na srpanj 2023.
Prema područjima NKD-a 2007., sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu 2023. u usporedbi sa srpnjem 2023. najviše je pala u Prerađivačkoj industriji za 3,1%, u Rudarstvu i vađenju za 2,1% i u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,5%.
Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj na kraju kolovoza 2023. u usporedbi sa zalihama na kraju srpnja 2023. manje su za 7,4%, a u usporedbi sa zalihama na kraju kolovoza 2022. veće su za 5,3%.
Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u kolovozu 2023. u usporedbi sa srpnjem 2023. manji je za 0,1%, a u usporedbi s kolovozom 2022. za 2,0%, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
U kolovozu porast prometa na godišnjoj, ali pad na mjesečnoj razini
Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo što su ga u kolovozu 2023. ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, realno je pao za 0,1% u usporedbi sa srpnjem 2023. Od toga je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 0,9%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) porastao je za 0,3%.
U kolovozu 2023. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,0%. Od toga je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,3%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 0,3%.
Najveći utjecaj na porast nominalnog prometa u kolovozu 2023. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, prema izvornim indeksima, imale su sljedeće trgovačke struke: Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama, s porastom prometa od 12,7% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 5,1%, Motorna goriva i maziva, s porastom prometa od 11,2% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,3%, Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi, s porastom prometa od 46,1% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,2%, te Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi s porastom prometa od 16,2% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,1%. Stoga je ukupan izvorni promet od trgovine na malo u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine nominalno porastao za 12,1%.
Snizila se inflacija
U rujnu su potrošačke cijene u Hrvatskoj zabilježile rast od 6,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). To predstavlja najmanji porast inflacije od veljače prethodne godine.
DZS je u petak objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu bile više za 6,6 posto godišnje, dok je mjesečni rast iznosio 0,4 posto.
Ovaj podatak ukazuje na značajno usporavanje inflacije, s obzirom na to da je u kolovozu zabilježen rast cijena od 7,8 posto. Inflacija od 6,6 posto u rujnu je najniža od veljače prethodne godine, kada je inflacija iznosila 6,3 posto.
