U trećem danu nove godine Hajduk već ima preko 10 000 aktivnih članova. Budući da broj novih članstava rapidno raste, očekivano je da će to kraja dana taj broj biti znatno veći. Kad pomislimo da je prošle godine predsjednik Uprave Lukša Jakobušić zaželio 50 000 članova u 2022., s dozom zdrave skepse, ali i optimizma, pitanje je što od Hajdukovih članova možemo očekivati u 2023. Naime, prethodne je godine brojač prešao vrtoglavih 90 000 članova.
U novogodišnjoj emisiji o splitskim Bijelima predsjednik je istaknuo da je klub zahvalan na svakom čovjeku koji podržava ovakav model upravljanja i hajdučku borbu te da su zahvalni i na svakoj obnovi članstva u novoj godini. Međutim, kad znamo koliko navijači Bijelih (po)štuju, žive i dišu svoj klub, predsjednikova novogodišnja želja o 112 000 članova za 112 godina kluba sada se doima samo kao – dobar izazov. Geslo „Prgava familija“ na novim iskaznicama s grbom najvećeg hrvatskog kluba savršen je opis hajdučke zajednice. Klub nastao na inatu, na hajdučkom jurišu u ured profesora, na izboru imena koje se oduvijek smatralo provokacijom po samim tim vrijednostima ne može okupljati „kazališnu publiku“. Hajdukovi se članovi zalažu za vlastito okupljanje i dosljedno praćenje rada kluba, stjecanje klupskih dionica i demokratski izbor članova Nadzornog odbora.
VOJSKA NAVIJAČA KAKVU NITKO NEMA Ovo samo Hajduk može: Klub već sada ima viša od 10.000 članova!
Hajduk je, najjednostavnije rečeno, avangardni klub. Avangarda označava prethodnicu, nešto što prevrednuje postojeće strukture. Poznavateljima nogometa slični modeli upravljanja klubovima, doduše, nisu novost. Socios model koji djeluje na principu „jedan član – jedan glas“ postulat je nekoliko španjolskih klubova, uključujući Real Madrid i Barcelonu. Ustrojstva klubova kao udruga građana, s pravom glasa pri izboru predsjednika i mogućnošću izbora u skupštinu kluba, jačaju društvenu, ali i ekonomsku vezu između kluba i njegove zajednice. U Njemačkoj su bundesligaški klubovi sportske udruge građana, uz mogućnost izdvajanja profesionalne sekcije kao dioničkog društva, a temelj je modela pravilo 50% + 1, koje omogućuje da većinski dio dionica ostane u rukama kluba, odnosno udruga članova.
Priča o osnutku Našeg Hajduka dugačka je i kompleksna, ali počela je slično kao i osnutak samoga kluba – na želji da se radi odvažno, transparentno, u skladu sa sasvim jasnim kodeksom moralnosti i profesionalizma. Neodgovorno poslovanje koje je bilo dovelo klub na rub propasti sanirano je preoblikovanjem i ustrajnom borbom navijača za model po uzoru na bundesligaški, otkupom dionica i ustrajnim i neumornim radom na tome da Hajduk ostane ono što je oduvijek bio – klub svojih navijača. Okrilje i dom „prgave familije“.
Teško je 10 000 članova Hajduka uopće staviti u kontekst Hrvatske. Hajduk „gazi“ i mnogo veće države i lige, u Njemačkoj bi mu mnogi velikani puhali u leđa, u Hrvatskoj je pitanje, kako je kapetan Lovre Kalinić točno istaknuo, tko bio uopće dolazio na stadione da nema Hajduka. Na 111. je rođendan srušen rekord iz 2016. godine od 43 374 člana, zatim već 22. veljače ispunjena predsjednikova želja da se do 1.3. dođe do 50 000 članova (53 dana od početka učlanjivanja, što je skoro tisuću po danu), a 25. veljače 2022. oboren je apsolutni rekord po broju članova iz 1985. Danas, 3. siječnja 2023., u ranim popodnevnim satima „prgava familija“ broji već 10 000 i dokazuje da se Hajduk zapravo ne bori protiv drugih. Jer im je nedodirljiv. Hajduk sam sebi podiže prag, sebi polaže račune, odgovara svojih navijačima. Ono što je u Španjolskoj ili Njemačkoj većinom samorazumljivo, u državi u kojoj se uprave, kriminalci i bjegunci ne mogu dogovoriti tko upravlja klubom, Hajduk se može i šaliti – „ulica“, kažu, ulica kakvu nitko nema, obitelj koja je neraskidiva i nepobjediva. Prgava familija. Suvremena avangarda od kluba.
