Veliki četvrtak na otoku Hvaru poseban je zbog održavanja procesije “Za Križen” koja se održava svake godine već više od 500 godina. Tradicionalna procesija “Za Križen” na središnjem dijelu otoka Hvara počela je danas, a radi se o procesiji koja je od 2009. godine na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara svjetske baštine.
U procesiji sudjeluje i premijer Andrej Plenković, Hvaranin po ocu.
- Zadovoljstvo mi je još jedom doći u Svirče, u mjesto odakle potječe moja obitelj po ocu. Ove godine mi je posebno drago jer je naš rođak križonoša u Pitvama", rekao je Plenković.
Kazao je da je prije procesije s hvarskim biskupom Petrom Palićem razgovarao i evocirao tu stoljetnu hvarsku tradiciju.
- S biskupom Palićem razgovarali smo i evocirali fenomenalnu tradiciju koja traje pet stoljeća i okuplja vjernike otoka Hvara i predstavlja našu veliku posvećenost vjeri, našem identitetu i našoj tradiciji. Zato mi je drago što se okupilo puno vjernika, ne samo s Hvara nego i iz drugih dijelova Hrvatske - kazao je premijer Plenković.
Biti križonoša na Hvaru je velika čast
Ove godine u Pitvama je križonoša Krišto Barbić, u Vrisniku Božen Grgičević, u Svirčima Frane Carić, u Vrbanju Josip Bojanić, u Vrboskoj Robert Čagalj dok je u Jelsi križonoša Petar Bunčuga. Uz križonošu je svečana pratnja, koju on sam odabire, a čine je: dva nosača svijećnjaka (kandeliri), 6 do 12 nosača teških voštanih svijeća (torci), 8 i više, čak do 30-ak nosača svečanih fenjera (ferala), dva pratioca križonoše za njegovu sigurnost na putu, dvojica glavnih pjevača Gospina plača i još 3-4 pjevača koji pjevaju (“odgovaraju”) responzorij.
Procesija svake godine započinje točno u 22:00 sata istovremeno iz Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja, Vrboske i Jelse te se u 7:00 sati ujutro vrati na svoje polazište, a tijekom noći se propješači približno 25 kilometra. Križonoše se za procesiju zapisuju godinama unaprijed, neki i po 10-20 godina.
