S obzirom na to da je danas nutricionizam sve aktualniji ili barem imamo predodžbu da su se ljudi oko nas više počeli brinuti o svome zdravlju što je pohvalna stvar, iako uvijek ima izuzetaka i onih koji samo kratkoročno slijede trendove, iskustva o ovoj temi s nama je podijelila upravo naša današnja sugovornica, magistra nutricionizma i direktorica prvog prehrambenog savjetovališta u Hrvatskoj, od nedavno i suradnica portala Dalmacija DanasDragana Olujić koja je između ostalog objasnila i ključne probleme u pravilnoj prehrani.

Direktorica je tvrtke Nutricionist d.o.o. čija je osnovna djelatnost prehrambeno savjetovanje i izrada individualnih jelovnika prema energetskim i nutritivnim potrebama. Krajnji cilj je korekcija postojećih prehrambenih navika i prilagodba istih stilu života te drugim potrebama radi poboljšanja kvalitete života. Olujić ima veliko iskustvo u dijetoterapiji, a više od 10 godina radi u području sportske prehrane, ali predaje i na više splitskih fakulteta. Od 2017. godine je i službena nutricionistica HNK Hajduk Split.

Danas je tema nutricionizma sve aktualnija. Kako ste se Vi odlučili upustiti u te vode?

– Budući da sam završila MIOC imala sam dosta širok izbor fakulteta koje sam mogla upisati. Između veterine koja je bila prvi izbor, medicine i prehrane odlučila sam se za prehranu. Također, dobar dio života sam provela u sportu, i to je bio jedan prirodan spoj.

Između ostalih poslova, radila sam u srednjoj školi kao profesor stručnih predmeta prehrane, ali sam odlučila dati otkaz i otvoriti svoje prehrambeno savjetovalište, tada prvo u Hrvatskoj. To je bila moja želja, da napravim nešto što se do tada “nije moglo”. Ali više sam naišla na odmoć nego na pomoć, a najčešće bih čula: Pa ti nisi normalna, da to ima smisla već bi takvo što netko otvorio i to bi postojalo! Ipak, vjerovala sam u sebe i svoj instinkt što se pokazalo kao uspješna odluka.

Osim što se bavi nutricionizmom, Dragana Olujić predaje i na fakultetima: kao vanjski suradnik na splitskom PMF-u i KIF-u, a povremeno i na Medicinskom fakultetu u Splitu. Sportska medicina je jedan od predmeta na KIF-u u okviru kojeg drži jedan dio nastave o prehrani ozlijeđenih ili kronično bolesnih sportaša.

Što se tiče prehrane sportaša, to je područje s kojim se najduže bavi.

– Zadnjih deset godina skupio se velik broj ozbiljnih rezultata koji uključuju nekoliko olimpijskih medalja od sportaša s kojima je radila kao i brojne svjetske i europske medalje.

Kako ste se odlučili specijalizirati u području sporta i prehrani sportaša?

– To je bila moja primarna želja. Igrala sam odbojku, vikende provodila na raznim utakmicama košarke, nogometa, vaterpola, rukometa. Kada ne bi bilo natjecanja s društvom iz razreda sam odlazila na Mosor na vikend i tamo bi prespavali, to je bio moj način života. Veliki broj mojih prijatelja odabrao je sportsku karijeru ispred školovanja na fakultetu. Njima sam tada bila od pomoći jer je sportska prehrana tek bila u povojima, a ja sam bila na izvoru dobrih i kvalitetnih informacija. Tako je počelo, a kasnije je išlo samo od sebe.

Dosta osoba se želi baviti sportskom prehranom, ali ako nisi osjetio na svojoj koži što to znači biti profesionalni sportaš, teško da je moguće išta ozbiljnije napraviti na tom području. Teorija je mrtvo slovo na papiru ako naučeno ne znaš prenijeti u praksi, a to je skoro pa nemoguće ako nisi osjetio praksu.

Jesu li sportaši ‘poslušniji’ u odnosu na ‘obične’ klijente? 

– Poslušniji? Hm… postoji razlika između sportaša i ostalih klijenata. Ali postoji i razlika između pojedinih sportova. Ako sportaš želi osjetiti sve prednosti primjene sportske prehrane na poboljšanje rezultata, mora iznimno detaljno pratiti sve upute. Ostali klijenti su više prilagodljivi jer kod njih mijenjamo i uvodimo promjene i nova prehrambena ponašanja dio po dio. Sportaši slušaju trenera, odrađuju treninge profesionalno i isto tako sudjeluju u našem segmentu, tako da mogu kazati da su sportaši discipliniraniji, što je i normalno.

Slušaju li hajdukovci? 

– Što se tiče igrača Hajduka, oni slušaju jer imaju veliku odgovornost prema klubu koji oduvijek i zauvijek živi vječno.

S kojim još klubovima ili sportašima surađujete?

– Osim Hajduka surađujem s Taekwondo klubom Marjan, jedriličarskim klubom Mornar (Tonči Stipanović i Filip Jurišić), Plivačkim klubom Jadran (Marin Mogić i Franko Grgić), paraplivačem Dinom Sinovčićem i Taekvondoašem Ivanom Mikulićem, Bosanskim atletičarima Amelom Tukom i Hajrudinom Vejzovićem i drugima…

Koliko je teško baviti se  prehrambenim savjetovanjem s ciljem korekcije postojećih prehrambenih navika? 

– Meni je to najlakši posao na svijetu. Prilično sam u skladu sa svojim izborom zanimanja i od prvog dana na tržištu rada sve sam podredila tome da se upravo ovim bavim. Posao volim jednako kao i svaki ostali segment svog života. Znanost o prehrani i fiziologija su dvije prirodne grane koje su prilično složene, ali za mene su one ponekad lakše od nagovaranja djecw da idu spavati na vrijeme. Vjerujem da je sa svim zanimanjima tako ako su izbor onoga tko ih obnaša.

Koliko Vas ozbiljno klijenti doživljavaju, odnosno koliko je teško imati klijenta koji će poslušati sve Vaše savjete?

– Svaki klijent za mene je poseban i jedinstven. Vjerujem da ćete takav odgovor dobiti i od njih ako ih priupitate. Rezultati rada s klijentima su mjerljivi, a mjere su za sada jako dobre. Kod nas se ne skidaju kilogrami niti se liječe bolesti. Ono što mi želimo je naučiti klijenta kako da sebi pomogne dobrim prehrambenim izborima, da shvati što je hrana i kako se s njom i prema njoj odnositi kako bi bila u našoj službi. Ako dobro obavimo svoj posao, kilogrami padaju kao pozitivna nuspojava, a bolesti i stanja bolesti se kontrolirano ponašaju i ne idu u progresiju. Svaki naš klijent posluša savjete, netko dobije jedan, a netko pet ili deset savjeta, ali to ovisi o pojedincu.

Danas na internetu nailazimo na svakakve recepte i dijete, navodne zdrave načine ishrane i lakog gubljenja kilograma. Koliko su savjeti s interneta dobronamjerni, treba li ih uzeti s dozom opreza?

– Treba ih uzeti s dozom opreza. Usudila bi se reći da nisu dobronamjerni jer su često nepromišljeno i nestručno formulirani radi osobne promocije. Internet je jedna velika reklamna platforma i treba je pažljivo konzumirati, posebno u segmentu prehrane.

Postoje li dobre i manje dobre dijete?

– Ne postoje. Sve su one jednako dobre i jednako loše, a za određeni tip prehrane postoji ili ne postoji indikacija. Ako se dijeta primjeni u krivi trenutak i s krivim razlogom svaka je opasna.

Što poručujete onima koji žele brzo izgubiti kilograme, a i dalje fino jesti primjenjujući popularne ekspres dijete? Koliko su one opasne po zdravlje čovjeka?

– Ekspres dijete kratko traju stoga nisu toliko opasne za zdravlje. Postaju opasne kada postanu stil života. Prehranu treba mijenjati na najbolji mogući način za svakog pojedinca. Preporuka je da upoznamo svoje kritične točke i da definiramo one dobre. Potom dobre unaprijedimo, a loše pokušamo zamijeniti dobrima. U tome je ključ.

Što mislite o pripravcima koji se uzimaju da se poboljša ishrana ili izgube kilogrami? Koliko su uopće oni korisni ako se iz temelja ne promjeni ishrana i ne krene baviti nekom aktivnošću?

– Pripravci za redukciju tjelesne mase nisu čudotvorni napitci nego gotovi obroci u tekućem obliku. Primjenom takvih dodataka matematika energetskog unosa je pojednostavljena jer je već sve izračunato i unaprijed poznato. Naravno da je i ta metoda, poput svake druge, zapravo pobjegla iz laboratorija. Originalno podrijetlo takvih napitaka je iz nadomjestaka prehrani za bolesnike koji su pothranjeni, ili nisu u mogućnosti konzumirati krutu hranu zbog objektivnih razloga i kojima je potrebna dodatna, jednostavna nadopuna ili zamjena za prehranu.

Naravno da se toga netko mudar dosjetio i primijenio na metodu za redukciju tjelesne težine. To nikako nije dobra ideja. Postoje razni razlozi zbog čega to nije dobar izbor. Jedan od najvažnijih je što je u potpunosti neodrživo i osim privremenog «ouch downa nekog željenog broja kilograma dugoročno nema nikakve efekte. Nitko ne može piti obroke do kraja života. Osim toga postoje i objektivni fiziološki razlozi zašto zdrava osoba ne bi smjela koristiti tekuće obroke kao jedini ili 75% dnevnih prehrambenih izbora. Postoje indikacije kada se takav model primjenjuje, ali svakako ne kao metoda za skidanje kilograma na način na koji je to danas prihvaćeno.

Jesu li pravilna ishrana i aktivnost blisko povezane za zdravlje čovjeka i željene rezultate?

– Apsolutno, aktivnost je nešto što je svojstveno čovjeku kao vrsti. Bez toga nas ne nema, bar ne u ovoj fazi evolucije. Prehrana je nepobitna i važna podrška cijelom procesu. Tu se ne zna što je bitnije, ali svakako jedno integrira s drugim u cijelosti.

Kako se Splićani hrane, zdravo ili nezdravo?

– Nemamo točne podatke kojima bi ozbiljno ocijenili lokalu situaciju ali, prema onome što svakodnevno vidim nismo nikako na dobrom putu. Prije bih rekla da se hranimo nezdravo nego zdravo.

Zbog čega je to tako?

– Zbog čega? Nema tu filtrirano jasnog razloga. To je mješavina ponude hrane koja je prilično loša s obzirom na stupanj prerade i industrijskog tretiranja, njezine ekonomske povoljnosti i stila života koji vodimo, a koji se svodi na jako puno sjedenja i konzumiranja života preko ekrana. Trenutno je prisutna jedna velika društvena neusklađenost ponašanja i konzumiranja ponuđenog. Moramo puno učiti i raditi na promjenama u prehrani jer se očito nećemo tako skoro fizički pokrenuti. Sada je situacija takva. To ne znači da će tako biti i u budućnosti.

Na konzultacije kod Vas, osim Splićana, može doći tko god poželi ili imaju neki uvjeti?

– Može doći tko želi. Uvjeti su jedino da ne žele mršavjeti mršavo tijelo. Sve ostale opcije su otvorene. Naravno da se uvijek napravi selekcija. Ako procijenim da je osoba tu iz pogrešnih razloga, razgovor lako ode u smjeru u kojem dajem do znanja da problem prelazi moje mogućnosti i da mu nisam dorasla. Ne događa se često, ali se događa.

Zbog kojih problema najčešće osobe dolaze po pomoć?

– Najčešće dolaze zbog redukcije tjelesne težine. Ipak je to jedan od najčešćih motiva koji nas pokrene, iako rijetko dolaze osobe kojima je to jedini problem. Često je pridružena i pokoja metabolička bolest koju moramo uvažiti i pokušati doskočiti njezinom ometanju koje ponekad zna biti prilično značajno.

Na koji način im Vi možete pomoći?

– Morate pokušati pa će vam biti jasnije. Pomoć koju pružam je putem odabira pravog alata koji je najprirodniji za osobu koja ga treba primijeniti. Svi smo različiti, svatko od nas ima svoju priču i svoje razloge. Meni i mojim klijentima je uvijek jako zanimljivo. Učimo jedni od drugih, često se smijemo, a ponekad i pustimo suzu. Najveća pomoć je ona koju klijenti pruže sami sebi, kada im razjasnim da je hrana gorivo i gušt, a ne lijek za emocionalne probleme. Kako se to radi neka ostane mala tajna.

Što je najvažnije kada osoba odluči promijeniti prehranu?

– Da to učini iz pravih razloga. Često to nije zato, ali tada na prvoj lekciji rušimo ciljeve s kojima klijent dođe i postavljamo nove. Tek tada možemo početi.

Kako izgledaju jedne Vaše konzultacije? Što mogu očekivati osobe koje kod Vas dođu na konzultacije?

– Prije razgovora obavljamo osnovna mjerenja. Radimo kontrolu tjelesnog sastava na bioimpendanci gdje nam dobar i kvalitetan uređaj procjenjuje sastav tijela. Mjeri kilograme koje imamo i kaže nam od čega su i kako bi sve trebalo izgledati s obzirom na dob, spol i visinu. Potom izmjerimo osnovne metabolite i tlak, a nakon toga slijedi razgovor koji traje oko 45 minuta. Pričamo o postojećim prehrambenim navikama, ciljevima, pregledamo zajedno medicinsku dokumentaciju, dogovaramo strategiju i plan obroka i njihovu pripremu.

Većinu onoga što klijent želi mi uvažimo, a ako nešto ne volite jesti, nema problema, uvijek postoji zamjena tih namirnica. Potpuno smo prilagodljivi, posebno orijentirani na svakog klijenta i za to smo uistinu specijalizirani.

 



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime