Hrvatska je preliminarno dogovorila cjepiva protiv Covida-19 dovoljno za više od polovice stanovništva, s tri proizvođača, rekao je jučer prvi epidemiolog u državi, primarijus Krunoslav Capak. Počet ćemo rano cijepiti, među prvima u svijetu, dodao je.
Još se ne zna koje će cjepivo biti prvo registrirano za uporabu, najvjerojatnije ono na kojem radi AstraZeneca, odnosno Oxford, dodao je Capak, napominjući kako bi to cjepivo, prema onome što se od njih čuje, uskoro trebalo biti spremno. Osim ovog proizvođača, najdalje je dosad odmaknuo Pfizer, čiji prvi rezultati govore da im cjepivo ima 90-postotnu efikasnost.
Koliko je, međutim, izgledno, da će neko od cjepiva u primjenu moći krenuti uskoro, što bi bilo već do kraja godine? Riječ je o vrlo optimističnim najavama, reklo je za 24 sata nekoliko upućenih sugovornika. Iako se zbog pandemije sve ubrzalo u odnosu na uobičajene procedure proizvodnje novih cjepiva, kažu da će vremena ipak trebati više, sigurno do veljače ili čak ožujka.
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ne želi se upuštati u predviđanja o tome je li izgledno da ćemo već u prosincu dobiti prve doze cjepiva.
Do kraja godine stižu podaci ispitanika
- U ovom trenutku nije moguće predvidjeti ukupno trajanje postupka ocjene, no očekuje se da će trajati kraće od uobičajenog, s obzirom na to da će dio podataka biti ocijenjen unaprijed, putem postupne ocjene dokumentacije cjepiva. Prema trenutačnim procjenama, Europska agencija za lijekove (EMA) bi najranije krajem ove godine za cjepiva koja su najviše odmaknula u razvoju, odnosno koja se nalaze u fazi III kliničkih ispitivanja, mogla primiti potrebne podatke o djelotvornosti i sigurnosti - kažu u HALMED-u.
Cjepivo može biti odobreno i registrirano tek kad mu Europska agencija za lijekove da zeleno svjetlo, što može ako dobije dovoljno dokaza da je ono sigurno, djelotvorno i kvalitetno, pojašnjava naš HALMED.
Europska agencija dosad još nije primila niti jedan zahtjev za takvom ocjenom, ali su radi ubrzanja postupka pokrenuli tzv. postupnu ocjenu - radit će s podacima kako budu dostupni, a jesu za Pfizerovo i AstraZeneca cjepivo. Na kraju će svoje konačno mišljenje Europska agencija za lijekove dostaviti Europskoj komisiji, a ona onda dati odobrenje za stavljanje cjepiva u promet u cijeloj EU. Paralelno s tim tvrtke proširuju proizvodne kapacitete kako bi cjepivo što brže stiglo na široko tržište. Sve bi države unutar EU, dogovor je, odobreno cjepivo trebale dobiti istodobno.
- U Hrvatskoj će biti moguće cijepiti se kod liječnika opće prakse, odnosno pedijatara, i na zavodima za javno zdravstvo - rekao je Capak. Prvo će cijepljene biti ugrožene skupine - stariji i ljudi s komorbiditetima, dakle pratećim bolestima zbog kojih Covid-19 može biti i fatalan, a u prvoj “rundi” trebali bi ga primiti i zdravstveni, odnosno djelatnici u domovima za starije, eventualno policija i vojska. Tko će sve primiti prve dostupne doze, bit će odlučeno kad Hrvatska uopće dobije podatak na koliko doza može računati. Za Pfizerovo će cjepivo, međutim, trebati i hladnjače jer je riječ o pripravku koji mora biti na vrlo niskim temperaturama. O korištenju njihovih hladnjača zato se pregovara s proizvođačima hrane.
U finalu Pfizer i AstraZeneca/Oxford
Dva su cjepiva najbliže odobrenju Europske agencije za lijekove, koja na temelju podataka mora reći je li neko cjepivo sigurno, učinkovito i kvalitetno. Nitko još nije agenciji podnio zahtjev da mu se odobri stavljanje cjepiva u promet, a do kraja godine očekuju se podaci iz istraživanja cjepiva.
Hrvatska agencija za lijekove ne želi prognozirati kad bi prva cjepiva mogla krenuti u primjenu u Hrvatskoj. Ono što pouzdano znaju, jer kontaktiraju s europskom agencijom, jest da ničeg ne može biti prije njenog odobrenja za EU.
Distribucija svima u EU u isto vrijeme
Kad Europska agencija za lijekove nekom cjepivu da zeleno svjetlo, a Europska komisija onda odobri stavljanje cjepiva u promet, sve bi ga države EU trebale dobiti otprilike istodobno. WHO je upozoravao da će u početku svaka država moći dobiti cjepiva za najviše 20 posto svoje populacije.
Teško je očekivati da će veći dio populacije biti procijepljen i iduće jeseni, kad nas može zadesiti novi val virusa. Ipak, cijepljenjem starijih i onih s kroničnim bolestima, kao i radnika u zdravstvu i domovima, može se značajno smanjiti pritisak oboljelih na bolnice. To je sad velik problem.
Cijepljenje u domovima zdravlja
Cijepljenje će se organizirati najvjerojatnije u domovima zdravlja s prethodnom najavom svake osobe koja će se cijepiti, pišu 24 sata.
- Mislim da bi se cijepljenje u domovima za starije trebalo organizirati preko mobilnih timova koji bi u tim ustanovama cijepili i korisnike i zaposlenike. Tako bismo bili sigurni da su svi koji rade i žive u domovima procijepljeni umjesto da, primjerice, zaposlenici to učine kod svojih obiteljskih liječnika, što bi moglo potrajati - kaže epidemiolog, prof. dr. Branko Kolarić.