Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova izmijenio devet poreznih zakona slijedom kojih bi se građanima trebale povećati plaće, a stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.
Osnovni odbitak diže se s 530 na 560 eura, diže se i osnovica osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag za primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime bi se plaće trebale povećati.
Koliko će plaće rasti, još se ne zna jer sve ovisi o tome kako će gradovi i općine reagirati na Vladin plan ukidanja prireza, odnosno njegova pripajanja sadašnjem porezu na dohodak, piše Večernji list.
Makne li se prirez na stranu, ne treba očekivati čudo te bi se povišica plaća mogla kretati oko prosječnih šest ili sedam eura na temelju povećanja osobnog odbitka, do 45 eura za radnike koji zarađuju oko minimalnih 700 eura bruto. Najveću povišicu od sedam do osam posto na svoja primanja može očekivati dvjestotinjak tisuća radnika s bruto plaćama od 700 do 800 eura, a kod ostalih će postotak povećanja biti skromniji ili ga neće biti.
Unutar poreznih izmjena je i oporezivanje dohotka od kapitala, imovine i imovinskih prava kroz povećanje poreznih stopa čiji ukupni efekt je nešto manji od šest milijuna eura.
Izmjene zakona o lokalnim porezima uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru.
Novost je i što će se napojnice ubuduće moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.
U novom poreznom paketu su izmjene Zakona o porezu na dohodak, o lokalnim porezima, o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, o doprinosima, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, te zakoni o poreznom savjetništvu i o administrativnoj suradnji u području poreza.
