Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u kolovozu 2025. bile su 4,1 % više nego u istom mjesecu lani, dok su u odnosu na srpanj porasle za 0,1 %. Najveći godišnji rast bilježe usluge (+6,4 %) i hrana, piće i duhan (+6,2 %), dok su cijene energije porasle skromnijih 2,5 %.
Istodobno, Eurostat je objavio podatke prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), koji omogućava usporedbe među državama članicama. Po toj metodologiji, inflacija u Hrvatskoj iznosi 4,6 %, što nas stavlja na drugo mjesto u EU, odmah iza Estonije (6,2 %). Prosjek eurozone je tek 2,1 %, što znači da su hrvatski potrošači suočeni s dvostruko višim rastom cijena od prosjeka monetarne unije.
Što poskupljuje u Hrvatskoj?
DZS procjenjuje da su usluge i dalje glavni generator inflacije, s rastom od čak 6,4 % na godišnjoj razini, a rastu i troškovi hrane i pića (+6,2 %). Kod energije je situacija drugačija – iako su na godišnjoj razini cijene nešto više (+2,5 %), u kolovozu su pale za 1 % u odnosu na srpanj, čime su ublažile ukupni inflacijski pritisak. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije porasli su tek 0,5 % godišnje.
U praksi to znači da građani najviše osjećaju poskupljenja na računima za usluge, u trgovinama i ugostiteljstvu, dok je energija zasad stabilizirana.
Hrvatska u europskom vrhu
Kada se pogledaju europski podaci, jasno je da Hrvatska i dalje spada među zemlje s najvišom inflacijom. Osim Estonije (6,2 %) i Hrvatske (4,6 %), visoke stope bilježe Austrija (4,1 %) i Latvija (4,1 %). U većini velikih ekonomija inflacija je znatno niža: Njemačka 2,1 %, Italija 1,7 %, a Francuska tek 0,8 %. Najniža stopa zabilježena je na Cipru (-0,1 %).
Glavni pokretači inflacije u cijeloj eurozoni ostaju hrana, alkohol i duhan (+3,2 %) i usluge (+3,1 %), dok energija bilježi pad od -1,9 %. No, Hrvatska se izdvaja po intenzitetu rasta upravo tih kategorija, što upućuje na domaće strukturne probleme – prije svega rast troškova rada u uslužnom sektoru i visoku ovisnost o uvozu hrane.
Hoće li inflacija popustiti?
Konačni podaci za kolovoz bit će objavljeni 15. rujna, no i privremene procjene pokazuju da se inflacija u Hrvatskoj tvrdoglavo drži iznad 4 %. To znači da će kućanstva i dalje osjećati pritisak, a gospodarstvo gubitak konkurentnosti.
Dok prosječni građanin eurozone plaća skromniji rast od 2,1 %, hrvatski građanin za iste proizvode i usluge mora izdvojiti znatno više. A to je, iako se često ne vidi odmah u brojkama plaća i BDP-a, ključna razlika u standardu života.
