U posljednjem ovogodišnjem izdanju "Dalmacija Danas Duela", održanom danas u studiju Dalmacije Danas, otvoreno je jedno od najosjetljivijih i najvažnijih urbanističkih pitanja Splita – sudbina zapuštene zgrade Dalmacijavina u gradskoj luci. Gosti Duela bili su Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split koja upravlja zgradom smještenom na pomorskom dobru, i arhitektica Mariana Bucat iz Arhitektonskog kolektiva.
Osim te teme, Bucat i Mihanović su se dotaknuli i drugih važnih splitskih tema, a u Duelu smo doznali i nešto ekskluzivno.
Zgrada iz 1959.: Kulturno dobro, a godinama bez sadržaja i održavanja
Podsjetimo, zgrada Dalmacijavina dovršena je 1959. godine prema projektu Stanka Fabrisa. Danas je zaštićeno kulturno dobro i jedno od najvrjednijih ostvarenja industrijske moderne u Splitu. Unatoč tome, već godinama stoji zapuštena, bez sadržaja i održavanja.
U raspravi je istaknuto da je objekt često sklonište beskućnicima te da u njemu izbijaju požari, dok je neugledna fasada "prva slika koju putnici vide pri ulasku u Split trajektom".
Govoreći o razmatranim opcijama i natječajima vezanima uz budućnost Dalmacijavina, Vice Mihanović naglasio je da je Lučka uprava Split dugo čekala smjer Grada.
"Mi u Lučkoj upravi konstantno smo čekali Grad i to je trajalo posljednjih 15-ak godina", rekao je Mihanović, uz objašnjenje da "novi GUP definira taj prostor", iako "taj prostor nije direktno vezan za Grad". Ipak, dodao je kako su u Lučkoj upravi uvijek smatrali da je taj dio Splita vezan za Grad te da "je to dobro za Grad Split".
Mihanović je pritom opisao početne smjernice kojima su se vodili: "Mi smo se vodili inicijalnim smjernicama da taj prostor bude priveden svrsi putnika koji dolaze u gradsku luku. Naša je intencija bila da on bude u funkciji putnika." Kao atraktivan sadržaj spomenuo je hotel, a najavio je i prometna rješenja: "Predvidjeli smo dvije garaže s 500 parkirnih mjesta."
Problem parkiranja u samoj luci opisao je kao sustavan: "Danas kada dođete u Luku Split vi nemate gdje ostaviti svoje auto. To su ogromni problemi i vodili smo se sadržajima koji nam se nude."
"GUP iz vremena disketa": Bucat o planiranju, obali i opasnosti "prvog reda hotela"
Arhitektica Mariana Bucat oštro je otvorila pitanje urbanističkog planiranja. "Mi živimo u Gradu koji je u vremenu disketa napravio GUP, a danas živimo u vremenu umjetne inteligencije. Nije se Grad od toga maknuo", poručila je.
Upozorila je da bi se, bez jasnog planiranja, moglo dogoditi da se uz obalu nižu hoteli: "Bilo bi bolje da Lučka uprava upire u Grad, jer će se planiranja dogoditi da uz cijeli prvi red uz more budu hoteli." Dodala je kako nije apriori protiv ideje, ali je naglasila prioritet provedbe postojećih dokumenata: "Trebalo bi raditi na tome da se provode prostorni planovi koji su sada na snazi."
U raspravi je iznijela i oštar sud o usporedbi s drugim sredinama: "Najgori smo u cijeloj državi po planiranju, čak i ona selendra od Zagreba je uspjela promijeniti GUP, a mi nismo."
Bucat je naglasila da istočna obala mora ostati prvenstveno u funkciji putničkog prometa te da je ključno donijeti provedbene dokumente: "Ono mora biti primarno u funkciji putničkog prometa. Ključno je i nužno dovesti provedbeni dokument koji Grad Split nije u stanju godinama donijeti."
Sporni pregovori i privatni interesi: "Traži se hotel" i nestanak kolodvora
U nastavku je Bucat otvorila pitanje privatnih interesa na istočnoj obali. "Lučka uprava planira hotel, a jedan autoprijevoznik iz Makarske, koji je vlasnik jednog značajnog dijela zemljišta u blizini istočne obale, sada pregovara s gradonačelnikom i inzistira na tome da se njemu dodijeli hotel na toga zemljišta na kojemu više neće biti autobusni kolodvor", rekla je.
Upozorila je na širi trend: "Dogodit će se da ćemo imati više hotela na više lokacija u Splitu." Zaključila je slikovito, uz dramatičnu poruku o budućnosti grada: "Ako se dogodi da u cijelom priobalju Splita imamo hotele, onda je najbolje da se svi preselimo u Dugopolje."
"Nismo ni Grad ni Županija": Mihanović o granicama odgovornosti i "nestanku političke volje"
Vice Mihanović odgovorio je da se s dijelom kritika slaže, ali i da je potrebno jasno razdijeliti odgovornosti.
"Ja se uglavnom slažem, ali tu trebamo razdijeliti odgovornost Lučke uprave. Nismo ni Grad, ni Županija, ni Vlada RH. Imamo svoje granice", rekao je.
Naglasio je kako je Lučka uprava širila operativno područje i da čekanje na planske dokumente nije bilo opcija: "Mi smo posljednjih godina udvostručili svoje operativno područje. Da smo čekali prostorno-planske dokumente, imali bismo situaciju u luci da bi auta kada dođu bila do Dugopolja."
Tvrdi da su Gradu nudili rješenja bez obzira na promjene vlasti: "Kako se god vlast mijenjala, mi smo nudili Gradu rješenja i pitali smo ih što žele." No, problem je vidio u izostanku kontinuirane političke podrške: "Često puta se događalo da bi nestajalo političke volje i konsenzusa i na kraju bi se sve to raspalo."
Zašto "Muzej suvremene umjetnosti"?
Na pitanje zašto baš Muzej suvremene umjetnosti na mjestu Dalmacijavina, Bucat je iznijela argumente koji se oslanjaju na identitet grada i kulturnu infrastrukturu.
“Svaki grad koji drži do sebe ima muzej suvremene umjetnosti. MSU je nešto što privlači turiste i domaće ljude”, rekla je, dodajući da “pišu se čitave knjige kako nekadašnje industrijske zone postaju vrijednije”. Podsjetila je i na lokalnu tradiciju: “Ovaj grad ima tradiciju izlaganja suvremene umjetnosti.” U tom kontekstu istaknula je i potencijal vezan uz obrazovanje: “Split ima UMAS, umjetničku akademiju, koja svake godine ima ljude koji se školuju i tako ih možemo držati u Splitu.”
"Nije riječ o hotelu": Mihanović o sadržaju za putnike, parkiranju i kruzerima
Mihanović je rekao da je Lučka uprava pokušala pokrenuti inicijativu i prema gradskoj vlasti: "Pitali smo posljednje gradonačelnike, ako žele muzej, ali samo da se pokrene nešto." Kao ključni problem naveo je financije: "Najveći problem su novci, ulaganja."
Upozorio je da su prethodno "čekali gradsku vlast", a potom krenuli u smjer koji je bio moguć bez jasnog GUP-a: "Prethodnu gradsku vlast smo čekali, pa smo krenuli u ovom smjeru jer nismo imali GUP. Kada niste u poziciji vlasti, onda je teško pronaći rješenje."
Posebno je naglasio da je primarna ideja funkcionalna: "Ovdje nije riječ o hotelu, nego sadržaju u funkciji putnika." Kao konkretan odgovor na problem prometa ponovio je važnost planiranih kapaciteta: "Znači, 500 parkirnih mjesta je ozbiljna priča u Splitu."
Opisao je i širi manjak infrastrukture u luci: "Vi danas kada dođete, nemate gdje ostaviti auto, nemate gdje popiti kavu, nemate gdje prenoćiti..." U istom je dahu povezao temu s turizmom i kruzerima: "Ovo je direktno vezano za turizam o kruzerima."
Govoreći o smjeru Lučke uprave prema kruzerskom turizmu, rekao je: "Lučka uprava što se tiče kruzera ide u drugom smjeru: mi želimo manje brodova, ali što elitnije goste." Pritom je naveo rezultate studija: "Studije su pokazale da se gosti iz kruzera vraćaju kao stacionarni gosti, a to je u funkciji luke i prometa u luci."
"Balans između javne usluge i zarade": Bucat o otočanima i svakodnevnim korisnicima
Bucat je, pak, naglasila perspektivu svakodnevnih korisnika luke, posebno otočana. "Žalost mi je što je većina ovoga što ste rekli bila usmjerena na one koji tu kratko dolaze i ostave novce", rekla je, ističući da Lučka uprava upravlja prostorom kroz koji svakodnevno prolaze otočani.
"Lučka uprava upravlja područjem na kojemu se izmjenjuju otočani boduli, na području gdje svaki otočanin koji ide u školu, školarci... To je onaj prostor koji nama Lučka uprava pravi ugodnim, zgodnim i pravednim", kazala je.
U prvom planu joj nije turistička potrošnja nego osnovna funkcionalnost i dostojanstvo dolaska kući: "Mene kao svakodnevnog korisnika baš i nije briga hoće li tu netko ostaviti novce ili hoće imati gdje prespavati. Meni je bitno da dođem doma na jedan relativno pristojan način."
Zaključno je naglasila potrebu ravnoteže: "Uvijek bi trebalo držati balans između onoga što vi nama dajete kao javnu uslugu i onoga što vi morate privrijediti da ta usluga ima neki nivo." Poruku je završila snažnim podsjetnikom na životne potrebe otočana: "Mi koji smo otočani bi trebali normalno poći u liječnika, a ako ni ne možemo normalno živjeti, ne treba nam onda sve ovo i turisti."
Ima li planova za nove hotele? "Nemamo planove", kaže Lučka uprava
Na pitanje postoji li plan u Lučkoj upravi Split za još hotela ili javnog sadržaja, Mihanović je odgovorio: "Lučka uprava nema planove za još hotela." Dodao je da, što se tiče javnih sadržaja, planovi postoje te da se trenutačno rade "četiri velika projekta".
U tom je dijelu iznio i najavu: "Mogu sada i ekskluzivno najaviti da je Europska komisija odobrila 40 milijuna eura za Luku Stinice." Naglasio je i širi investicijski okvir: "Imamo preko 100 milijuna eura novih projekata." Pritom je pohvalio državnu razinu: "Moram pohvaliti Vladu RH i resorno ministarstvo jer su prepoznali Luku Split."
Naveo je i konkretne zahvate: "U okviru gata Svetog Petra mičemo one neugledne kućice, a tu će biti javni toaleti i sve za potrebu putnika." Dodao je da se razvija Gat Svetog Nikole "koji nismo do kraja obnovili". Spomenuo je i rušenje bivšeg "Bodula": "Što se tiče bivšeg Bodula, to smo uspjeli srušiti, predvidjeli smo javni toalet." Naglasio je i što tamo ne žele: "Ne ugostiteljski objekti koji će raditi tamo ludilo." Za Sjevernu luku istaknuo je dugogodišnju zapuštenost infrastrukture: "Cijela infrastruktura je stara 70 godina, mi smo to krpali, da ne govorim o odvodnji."
"Ako nema urbanističkog rješenja, radi se neplanski": Bucat o zakonitosti i "gradu hotela"
Bucat je, reagirajući na navedene planove, poručila: "Vice se pohvalio što lijepo rade, Bože zdravlja, neka tako bude." No, vratila se na temeljni problem: "Ne može postojati ikakav plan ako ne postoji ikakvo urbanističko rješenje. Ako nema plana, radi se neplanski. To je i nezakonito."
Ponovno je istaknula primjer privatnog vlasnika na istočnoj obali: "Ovaj vlasnik, autoprijevoznik iz Makarske koji ima svoje zemljište na sredini istočne obale, on sada gradi hotele, nisu mu interesantni autoprijevoznici." U pregovorima s Gradom, kaže, fokus se sužava: "On u pregovorima s Gradom Splitom može tražiti samo hotel."
Zbroj potencijalnih zahvata vidi kao upozorenje: "Tu imamo u malom mjestu dva hotela – Dalmacijavino i potencijalni hotel na mjestu kolodvora." Zaključila je da bi "cijeli taj dio od istočne do zapadne obale mogli skoro svi biti hoteli", uz poruku: "To se vidi da se nije planiralo. Nismo imali plana, sve su postali hoteli."
Istočna obala: "Sveto pismo" putničkog prometa ili prostor kompromisa?
Na pitanje kako Lučka uprava planira Istočnu obalu i kako arhitekt vidi da bi je trebalo planirati, Bucat je naglasila da je osnovni odgovor već u postojećem okviru.
"Trebalo bi se planirati kakav je zakonodavni okvir", rekla je i dodala da istočna obala ima "veliku šansu" pomiriti Lučku upravu, željeznicu i privatne aktere. Ipak, smatra da se GUP vjerojatno opet neće mijenjati, ali da u njemu ipak postoji jasna odredba: "Propisano je da se istočna obala mora formirati kao putnički promet i veze na ostale vidove prometa." Zaključila je bez zadrške: "Nema se što drugo izmišljati, to je sveto pismo dok se ne primijeni. Sve mimo toga naprosto nije po putu Božjemu."
Mihanović je odgovorio da se Lučka uprava drži "zakona i granica lučkog prostora" te da su surađivali s Gradom i Hrvatskim cestama "kada se formalno ulazilo u naše područje". Ponovio je stav o zajedničkom interesu: "Ono što je dobro za Grad Split, dobro je i za Lučku upravu."
Naglasio je da prate razvoj GUP-a, posebno u prometnom dijelu: "Mi iz daljine gledamo kako se razvija GUP i mi ćemo pratiti sve što je vezano za to, posebice što se tiče prometa." Ključno pitanje nazvao je presudnim: "Ulaz i izlaz iz luke nas jako zanima, to je pitanje svih pitanja." Zaključio je: "Mislim da smo u dobrom smjeru, u tome se radi aktivno."
"Tolika je loša situacija": Zapuštenost Dalmacijavina i beskućnici
U završnom dijelu, Mihanović je još jednom istaknuo stanje same zgrade Dalmacijavina kao hitan problem. "Toliko je loša tamo situacija u zgradi Dalmacijavina", rekao je, navodeći i promjenu u broju ljudi koji su ondje boravili: "Prije smo imali 12 beskućnika, sada tamo imamo dva." Opisao je i dodatni detalj koji oslikava uvjete: "I oni su počeli bježati, a toliko je tamo loše."
