Da su izbori provedeni početkom lipnja, neposredno nakon drugog kruga lokalnih izbora, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a.
U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 3. i 6. lipnja HDZ je zabilježio izbor od 29,1 posto (u travnju 25,8 posto), donosi RTL u novom CRO Demoskopu agencije Promocija Plus.
SDP na drugom mjestu zaostaje s izborom od 23,8 posto (prema 26,4 posto iz travnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 9,8 posto (prema 10,2 posto iz travnja).
Most je četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 5,5 posto (prema 7 posto iz travnja). Na petom je mjestu u svom prvom mjerenju od osnivanja stranke, Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s izborom od 2,4 posto.
Slijede dva izdanka nekad jedne stranke: DP s 2,3 posto izbora (u travnju 2,5 posto) i Domino s 2,2 posto (u travnju 2,4 posto).
Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP.
Od vodećih stranaka u odnosu na mjerenje u travnju samo je HDZ zabilježio pozitivan prinos na svom izbornom „kontu“ (+3,3 postotna boda), dok su ostale u negativnom saldu (SDP -2,6; Možemo -0,4; DP i Domino obje po -0,2).
Tri stranke iznad jedan posto
Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto.
Tri su stranke iznad 1 posto (Centar 1,5 posto, te IDS i NP Sjever po 1,1 posto).
Ispod 1 posto su sljedeće stranke: HSS (0,7 posto), Hrvatski suverenisti, HSU i HNS po 0,6 posto, Pravo i pravda, te HSLS po 0,5 posto, Radnička fronta i Fokus po 0,3 posto. Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,6 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 15,5 posto neodlučnih (u usporedbi s 13,7 posto iz travnja).
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Najpozitivniji političar
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 23,8 posto ispitanika (u odnosu na 29,4 posto iz travnja).
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,6 posto (prema 13,3 posto iz prošlog mjerenja u travnju).
Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 6,1 posto (prema travanjskih 2,9 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 3,1 posto drži Marija Selak Raspudić (u travnju 2 posto). Na petom je mjestu Ivan Anušić s izborom od 2,1 posto (u travnju 2,2 posto).
Dalje slijedi Ivana Kekin s izborom od 1,7 posto (prema travanjskih 1,5 posto), te Božo Petrov i Siniša Hajdaš Dončić s izborom od 1,5 posto.
Među 10 top političara još su tri političara: Dalija Orešković (1,4 posto izbora), te Biljana Borzan i Sandra Benčić (obje po 1,2 posto izbora).
U posljednjih mjesec dana „dobitnici“ na ljestvici pozitivnih poilitičara su Tomislav Tomašević (+3,2 postotna boda), Andrej Plenković (+2,3), Marija Selak Raspudić (+1,0) i Ivana Kekin (+0,2).
Najnegativniji političari
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 36,9 posto (u odnosu na 37,3 posto iz travnja).
Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 9 posto (u travnju 10,1 posto). Na treće se mjesto vratio Ivan Penava s izborom od 4,9 posto (u travnju 1,7 posto).
Slijedi Milorad Pupovac s izborom od 3,6 posto (prema travanjskih 1,5 posto). Peđa Grbin se nakon pobjede u Puli vratio na nacionalnu političku scenu, ali izborom na ljestvici za najnegativnije domaće političare (3,3 posto).
Dalje slijede Tomislav Tomašević s izborom od 2,9 posto (u travnju 1,7 posto), Siniša Hajdaš Dončić s 2,8 posto (u travnju 1,4 posto) i Gordan Jandroković s 2,5 posto.
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Vili Beroš (1,5 posto) i Josip Dabro (1,5 posto). Najveći „gubitnici“ na ljestvici „negativaca“ u promatranom razdoblju su: Ivan Penava (+3,2 postotnih bodova), Peđa Grbin (+2,6) i Milorad Pupovac (+2,2 postotna boda).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom lipnja podupire 29,7 posto građana (preme 22,5 posto iz travnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,5 posto (prema 71,3 posto u travnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 64,6 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina upola niža i iznosi 31,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 18,1 posto; Možemo 18 posto; Most 12 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,24 (prema 3,25 iz prethodnog mjerenja u travnju). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,94), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,33) i Mosta (3,24), dok su niže ocjene zabilježene među biračima „pozicije“, HDZ-a (2,71) i Domovinskog pokreta (2,32). Ocjena u istom mjesecu drugog mandata viša je od one koju je predsjednik Milanović zabilježio u istom mjesecu prije pet godina (u lipnju 2020. godine je iznosila 2,85).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,25 (u travnju ta je ocjena iznosila 2,10). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,07 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,84.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,30 (prema prošlih 2,18). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,54), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,66; SDP 1,92; Most 1,91; Možemo 1,78). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u trinaestom mjesecu trećeg mandata podržava 32,2 posto ispitanika (u odnosu na prošlo mjerenje u travnju kad je iznosila 25,1 posto).
Lokalni izbori najvažnija tema u posljednjih mjesec dana
Lokalni izbori i događaji vezani uz njih najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana s izborom od 53,3 posto. Izbor novog pape, Lav XIV. najvažniji je događaj za 17,6 posto ispitanika. Za 7 posto ispitanika je najvažnija tema visoka inflacija i cijena hrane (pri čemu je Hrvatska pri europskom vrhu). Nastavak rata u Gazi, nepristajanje Izraela na ustupke u humanitarnom radu, kao i protivljenje Hrvatske reviziji odnosa EU s Izraelom je najvažnija tema za 3 posto građana. Iznad 2 posto izbora su sljedeće tri teme: Trumpovo ponašanje, američka politika carina, najava povećanja carina prema EU (2,8 posto), NK Rijeka osvojila dvostruku krunu, prvenstvo i nogometni kup (2,2 posto) i Luka Modrić odlazi iz Reala (2,0 posto). Iznad 1 posto su ove dvije teme: neuspjeli pokušaji pregovora oko završetku rata u Ukrajini uz novu eskalaciju sukoba (1,9 posto) i prosvjed sindikata nastavnika osnovnih i srednjih škola, te priprema za štrajk (1,2 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1 posto, piše RTL.
