Nova ljevica poziva Vladu da poduzme hitne mjere kako bi umanjila već sada nastale štete vezane uz mentalno zdravlje građana i građanki Republike Hrvatske uzrokovane pandemijom COVID-19.
"Pandemija COVID-19 ugrozila je zdravlje građana te donijela brojne teškoće u zdravstvenom sustavu. Cijena propusta koje Vlada Republike Hrvatske nastavlja činiti bit će još značajnija ukoliko Vlada već sada ne poduzme mjere kojima će spriječiti pogoršanje zdravstvenog stanja, posebice mentalnog zdravlja građana.
U Hrvatskoj je situacija dodatno pogoršana izuzetno lošim vođenjem zdravstvene krize koja je vidljiva po uvjerljivo najvišim brojevima oboljelih i umrlih u usporedbi s drugim zemljama u Europskoj uniji.
Zabrinjavajuće ekonomske posljedice nekonzistentnih mjera Vlade, odbijanje vladajućih da se obvežu na obeštećenje svih mjerama pogođenih skupina, te osiromašenje velikog broja naših građanki i građana dovode do daljnjeg pogoršanja mentalnog zdravlja.
Godina 2020. će se pokazati jednom od najstresnijih i najtežih godina za veliki broj naših građana, a u nju smo ušli bez strategije za poboljšanje mentalnog zdravlja jer je Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja na čekanju od 2016.
I prije pandemije, postojala je jasna procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da će do 2030. godine depresija biti najčešća kronična bolest na svijetu.
Još na početku pandemije – u ožujku 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je službe za mentalno zdravlje jednima od temeljnih službi, koje se nužno moraju održati i pružati kontinuiranu skrb. Već tada je bilo jasno o kakvoj prijetnji mentalnom zdravlju je riječ.
Studije su pokazale da su nakon epidemije SARSa 2003. godine suicidi porasli za čak 30% u određenim dobnim skupinama, a godinama nakon epidemije bilježen je značajan rast posttraumatskog stresnog sindroma (PTSP), depresije i anksioznih poremećaja.
Prve su studije u rano proljeće 2020. govorile o jasnim negativnim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje populacije: rasla je anksioznost, stopa depresije, stopa opsesivno-kompulzivnih poremećaja…, a pogoršanje se uočavalo kako kod onih koji su bolovali i ranije tako i kod populacije koja do tada nije imala psihičkih smetnji. Razvojem pandemije uočilo se da čak 20% oboljelih od COVID-19 razvije sliku psihičkog poremećaja.
Produljeno trajanje pandemije, neizvjesnost, briga za vlastito zdravlje, kao i zdravlje najbližih, gubici i smrti u obitelji i bližoj okolini, čimbenici su koji izazivaju psihičke smetnje te ih održavaju i produbljuju.
Prema dosadašnjim procjenama stručnjaka za mentalno zdravlje čak će 10-15% populacije kao posljedicu pandemije imati kronično i trajno narušeno psihičko zdravlje.
Studije provedene na našoj populaciji ukazuju da su nam osobito ugrožene skupine – majke male djece, djeca i mladi, no i oni najizloženiji – zdravstveni radnici.
Posebno zabrinjava studija provedena na Sveučilištu u Rijeci, prema čijim rezultatima imamo značajan porast depresivnosti i anksioznosti među mladima te dvostruko češću pojavnost suicidalnih misli.
Kod medicinskog osoblja koje radi u COVID-19 centrima sindrom sagorijevanja javlja se u visokom postotku, prema istraživanjima kod čak 40% osoblja, radi čega je prevencija sindroma sagorijevanja kod zdravstvenih radnika zaposlenih u COVID-19 jedinicama preporuka psihijatrijskih društava na razini Europe i svijeta.
Nedavna nesretna smrt liječnice koja od proljeća liječi COVID-19 pacijente najglasniji je i najtragičniji u nizu alarma koji već odavno zvone na uzbunu.
Hrvatska još nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja koju Vlada obećava od 2016., a kamoli hitne mjere kojima bi se zaštitili od porasta psihičkih smetnji.
Hrvatska pod takvim okolnostima – srlja u još jednu epidemiju, bez plana prevencije i praćenja, sa zanemarenim, zapuštenim i iscrpljenim zdravstvenim sustavom iz kojeg će nakon ove COVID-19 pandemije i opet pobjeći zdravstveni radnici u zemlje u kojima se njihov rad primjereno vrednuje.
Za epidemiju poremećaja mentalnog zdravlja koja nam slijedi – za razliku od ove u kojoj nas od korona virusa može spasiti cjepivo – za depresiju i suicide, cjepiva nema niti će ga biti.
Stoga Nova ljevica kao parlamentarna stranka poziva Vladu, ministra Beroša i Stožer da preuzmu odgovornost i počnu voditi aktivnu brigu o mentalnom zdravlju građana.
Ponajprije treba donijeti Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja za naredno razdoblje s jasnim ciljevima i mjerama za prevenciju mentalnih bolesti.
Vlada mora hitno u Stožer, kao i u svoj Znanstveni savjet, uključiti stručnjake za mentalno zdravlje, te osigurati servise za potporu onima čije je mentalno zdravlje narušeno, kao što su to psiholozi u školama, te dati podršku udrugama koje se bave mentalnim zdravljem, omogućiti stvaranje suportivnih grupa u populaciji, itd.
Važno je osigurati i povećati dostupnost podrške i pomoći za očuvanje mentalnog zdravlja, koje će uključivati razvoj i dostupnost psihijatrijskih i drugih stručnjaka izvan bolničkog sustava, dakle, u zajednici – uz razvoj mobilnih stručnih timova, timova unutar škola, domova zdravlja, sveučilišta …
Posebice treba osigurati brigu za kronično oboljele pacijente jer ona ne smije isključivo pasti na obiteljsko okruženje te osnažiti borbu protiv stigme vezane uz mentalno zdravlje – razgovorima o mentalnom zdravlju, kampanjama i drugim aktivnostima kako bi mentalno zdravlje postalo elementarni dio zdravlja.
Pri tome valja provoditi politike protiv diskriminacije psihičkih bolesnika i osigurati mjere kojima bi se potaknulo njihovo zapošljavanje i osamostaljivanje u zajednici.
Značajan iskorak ostvario bi se i provedbom politike deinstitucionalizacije psihijatrije – po uzoru na skandinavske modele – kako bi briga o mentalnom zdravlju postala sastavni dio ukupne brige o zdravlju.", poručuju iz Nove ljevice.
