Nedavno je tijekom sanacije kamenog pločnika uz dubrovačku katedralu otkriven sarkofag iz kasne antike. Pokazalo se da je to samo jedan u nizu nalaza na tom lokalitetu koji se naslanjaju i na one iz 80-ih godina. Veliko je zanimanje za sarkofag otkriven plitko ispod kamenog pločnika ispred dubrovačke katedrale. No cijeli je niz novih arheoloških nalaza na ovom lokalitetu, piše HRT.
"Imamo jednu gustijernu također koja nam je bila nepoznata. Imamo zidove prijašnjih kuća s unutrašnjim žbukama. Također, našli smo i ljudske ostatke", rekla je Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika. Različiti kanali, keramičke cijevi kanalizacije i odvodnje te ostaci obrambenog bedema nastavak su otkrića nakon potresa 1979. godine.
"Tada su otkriveni vrijedni nalazi dvije crkve, prethodnice današnje barokne katedrale. Dakle tzv. prva crkva koja je možda poznatija iz literature kao bizantska bazilika, ali mi volimo reći tzv. bizantska bazilika i romanička katedrala koja je nastradala u potresu 1667. godine", kazala je Maja Zeman, povjesničarka umjetnosti, urednica zbornika radova istraživačkog projekta "Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala".
Ta su otkrića promijenila spoznaju o ranijim dubrovačkim stoljećima i nastanku grada. Nova istraživanja popunjavaju taj mozaik.
"Bez sagledavanja cjeline, dakle ne samo područja ispod katedrale nego i područja oko katedrale, dakle i Bunićeve poljane i današnje Držićeve poljane. Bez te cjeline zapravo ne možemo ni tumačit cijeli taj višeslojni lokalitet", naglasio je Ivan Viđen, povjesničar umjetnosti, suradnik na istraživačkom projektu "Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala". Posljednji nalazi za struku su očekivani. Jer se uz obje crkve razvijalo groblje, a ukopi u sarkofazima obavljali su se tijekom cijelog srednjeg vijeka, piše HRT.
"Nije iznenađenje, ali skreće pažnju na jedan lokalitet koji je zaista po meni izuzetno važan, najvažniji lokalitet koji Dubrovnik ima", istaknuo je Antun Baće, povjesničar umjetnosti, recenzent zbornika radova istraživačkog projekta "Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala". I ovaj je put arheologija usporila svakodnevicu pa je sanacija pločnika reducirana s planiranih 1000 na 300-tinjak četvornih metara.
