USKOK se žalio na odluku optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu kojom je iz spisa u predmetu protiv bivšeg MUP-ovog obavještajca Damira Ostermana i drugih optuženih za trgovanje tajnim informacijama izdvojen velik broj dokaza kao nezakonit. Među njima su, kako je Index javio, i tajno snimljeni razgovori aktualne predsjednice Vrhovnog suda RH Mirte Matić, koja je ranije bila sutkinja Visokog trgovačkog suda. Prema stavu Županijskog suda u Zagrebu, prisluškivana je nezakonito jer su istražitelji imali nalog za nadzor komunikacije njezina bivšeg supruga Tome Ricova, a mobitel za koji je izdan nalog za tajno praćenje zapravo je koristila sutkinja Matić.
Riječ je o predmetu u kojem je USKOK u kolovozu 2025. podigao optužnicu protiv Ostermana, Maria Frlana, Dinka Palca, Siniše Patačka, Dražena Vukelića i tvrtke PIA Intelligence & Security zbog sumnji na zlouporabu položaja i ovlasti te davanje i primanje mita. Ostermana se tereti da je kao djelatnik MUP-a trgovao tajnim informacijama, drugi dio optužnice odnosi se na nabavku specijalnih uređaja za MUP u čemu je sudjelovao Patačko.
O prisluškivanju sutkinje Matić polemiziralo se i u Saboru tijekom njezinog izbora na predsjednicu Vrhovnog suda, posebno stoga jer ju je predsjednik RH Zoran Milanović predložio za tu dužnost. Sve je eskaliralo nedavno odlukom Županijskog suda da te snimke proglasi nezakonitim dokazima.
Prema stavu optužnog vijeća, policija i USKOK trebali su odmah zaustaviti nadzor broja Tome Ricova kada su utvrdili da ga ne koristi osoba navedena u nalogu, već njegova bivša supruga. Budući da se, prema tom stavu, iz razgovora Mirte Matić kasnije došlo do Dinka Palca i drugih dokaza, vijeće je zaključilo da su i kasniji dokazi nezakoniti.
Što je Mirta Matić govorila u razgovorima?
USKOK u žalbi tvrdi suprotno. Navodi da nadzor nije bio nezakonit jer je za taj telefonski broj postojao valjan nalog suca istrage, izdan protiv Tome Ricova, te da se tek naknadno, analizom razgovora, utvrdilo da se brojem koristi Mirta Matić. USKOK tvrdi da to ne znači da su svi razgovori automatski nezakoniti, osobito zato što su u njima, prema tvrdnjama tužiteljstva, zabilježene informacije koje su upućivale na drugo kazneno djelo, odnosno moguću kompromitaciju posebnih dokaznih radnji, piše Index.
Ključan dio USKOK-ove žalbe odnosi se upravo na razgovore Mirte Matić. Prema tvrdnjama tužiteljstva, sporni telefonski broj bio je obuhvaćen nalogom suca istrage od 6. prosinca 2019. jer se, prema tada dostupnim saznanjima, smatralo da ga koristi Tomo Ricov.
USKOK tvrdi da se tek analizom razgovora od 9. i 10. prosinca 2019. utvrdilo da se tim brojem koristi Mirta Matić. To se, navode, moglo zaključiti nakon što je s tog broja kontaktirala osobe rodbinski i prijateljski povezane s Ricovom, među njima Jelenu Ricov, sestru Tome Ricova i pročelnicu Gradskog ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, svog brata Hrvoja Matića te Zorana Bajića, zajedničkog prijatelja nje i njezina bivšeg supruga.
Iz sadržaja tih razgovora, prema USKOK-u, proizlazilo je da je Mirta Matić od osobe koju je oslovljavala imenom "Dinko" saznala da su u tijeku posebne dokazne radnje, među ostalim i prema Ricovu. USKOK tvrdi i da je Matić bila detaljno upoznata s točnim sadržajem naloga za primjenu posebnih dokaznih radnji. U žalbi se navodi da je o tim informacijama izvještavala Jelenu Ricov, Hrvoja Matića i Zorana Bajića, piše Index.
Prema tvrdnjama tužiteljstva, "Dinko" je Mirtu Matić upoznao ne samo s time da se provode tajne mjere nego i s načinom njihova provođenja, odnosno s detaljima koji su mogli biti poznati samo ovlaštenim službenim osobama koje su do njih došle obavljajući službu.
USKOK zato tvrdi da ti razgovori nisu bili obična privatna komunikacija osobe koja je slučajno bila obuhvaćena nadzorom, nego komunikacija iz koje je proizlazila sumnja da je netko iz sustava otkrio povjerljive podatke o tajnim mjerama. Drugim riječima, tužiteljstvo smatra da su razgovori upućivali na moguće novo kazneno djelo i na sumnju da su posebne dokazne radnje protiv Ricova bile kompromitirane.
USKOK dodatno osporava zaključak suda da je već 8. prosinca 2019. bilo jasno da se nadziranim brojem ne koristi Ricov, nego Matić. U žalbi navodi da se to moglo utvrditi tek 9. i 10. prosinca, nakon analize razgovora. Tvrdi i da je već 12. prosinca 2019. zatraženo i dobiveno novo sudsko odobrenje za prisluškivanje Mirte Matić.
USKOK: Sud pozvao na odredbu koja više ne vrijedi
USKOK u žalbi tvrdi i da se optužno vijeće pozvalo na zakonsku odredbu koja više nije dio važećeg Zakona o kaznenom postupku. Prema žalbi, sud nije jasno obrazložio zašto je svaki pojedini dokaz izdvojio kao nezakonit niti je dokaze razvrstao u smislene cjeline, nego je iz spisa izdvojio velik broj dokaza bez preciznog obrazloženja.
Tužiteljstvo posebno ističe da dio izdvojenih dokaza, uključujući komunikaciju preko aplikacije Sky ECC, nije proizašao iz spornih posebnih dokaznih radnji, nego iz drugih izvora. Među njima su i podaci pribavljeni putem europskih istražnih naloga od Francuske. USKOK tvrdi da se takvi dokazi ne mogu smatrati "plodovima otrovne voćke" jer, prema njihovoj žalbi, nisu nastali na temelju eventualno nezakonitog nadzora Mirte Matić.
U žalbi se upozorava i na nelogičnosti u odluci optužnog vijeća. USKOK navodi da je sud neke dokaze koji imaju isti izvor i istu svrhu izdvojio kao nezakonite, dok druge, istovrsne dokaze nije smatrao spornima. Tužiteljstvo zato tvrdi da je odluka suda proturječna i neobrazložena.
USKOK traži da viši sud ukine odluku optužnog vijeća o izdvajanju dokaza i prihvati stav tužiteljstva da se optužnica temelji na zakonitim dokazima. O žalbi odlučuje Visoki kazneni sud RH.
