S početkom 2026. godine u mnogim hrvatskim gradovima na snagu stupa povećanje komunalnih naknada i doprinosa, a iznimka nije ni grad Split. Ta vijest izazvala je buru nezadovoljstva među Splićanima.
Gradski vijećnik Bojan Ivošević upozorio je da je gradonačelnik Tomislav Šuta uputio u proceduru javnog savjetovanja novu Odluku o komunalnom doprinosu, bez prethodne najave građanima, kao što je to, tvrdi, učinio i prilikom povećanja poreza na nekretnine. Ivošević ističe kako se radi o iznosima koji će posebno pogoditi istočne kotareve i mjesne odbore, uz napomenu da gradonačelnik o ovakvim planovima „nije rekao ni riječ u predizbornoj kampanji, niti po dolasku na dužnost“. Naglašava kako će Split „visokim povećanjima sada naplatiti sve ono što se tijekom mjeseci predstavljalo kao besplatan dar, dok su se stvarali novi troškovi na teret gradskog proračuna“.
Najveća povećanja odnose se na istočna i rubna područja grada. U Slatinama bi komunalni doprinos rastao za čak 77 posto, dok bi u Žrnovnici rast iznosio 69 posto, a u Donjem Sitnom, Gornjem Sitnom i Srinjinama oko 59 posto. U Mejašima i Sirobuji povećanje bi se kretalo oko 43 posto, dok bi Šine, Kamen i Stobreč rasli oko 36 posto. Centralniji dijelovi Splita imali bi znatno blaži rast, no Ivošević upozorava da građane neće utješiti činjenica da je porast manji, budući da se radi o općem trendu povećanja.
Posebno su zabrinjavajuće korekcije cijena za objekte u procesu legalizacije, gdje su poskupljenja višestruko veća od standardnih izračuna komunalnog doprinosa. U Slatinama bi, prema prijedlogu, rast bio nevjerojatnih 877 posto, dok bi Žrnovnica zabilježila skok od 652 posto, a područja Donjeg i Gornjeg Sitna te Srinjina porast od 426 posto. I u Mejašima, Sirobuji, Kamenu i Stobreču zabilježili bi se skokovi od nekoliko stotina posto. Ivošević navodi da su ovakve brojke „udar na građane koji su već godinama u postupcima legalizacije te će sada biti izloženi ogromnom financijskom opterećenju, kakvo se ne bilježi u drugim hrvatskim gradovima“.
MO Žrnovnica iskazao svoje nezadovoljstvo
Mjesni odbor Žrnovnica poslao je dopis splitskom gradonačelniku u kojem su iskazali svoje neslaganje s najnovijim povećanjem. Osim toga, poslan je i obrazac odluke kroz javno savjetovanje pročelnici Leoni Grgić na koje se očekuje odgovor.
Povećanje smatraju nezakonitim, neproporcionalnim, nepravednim i stručno neutemeljenim.
„Naš prigovor obrazlažem sljedećim točkama:
1. POVEĆANJE JE PROTIVNO KRITERIJIMA IZ ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU
Iz obrazloženja Nacrta prijedloga Odluke o komunalnom doprinosu (KLASA: 024-05/25-01/1, URBROJ: 2181-1-07-1/2-25-1 od 21.11.2025.) predloženo povećanje visine komunalnog doprinosa iz razloga općenito najavljene izgradnje nove komunalne infrastrukture suprotno je čl. 80. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18 …145/24, dalje ZKG) jer se u osnovi obrazlaže najavom izgradnje nove infrastrukture, što nije u skladu sa ZKG-om niti s tumačenjem komunalnog doprinosa kao jednokratne participacije. Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu Članak 80., visina komunalnog doprinosa i određivanje zona moraju se temeljiti na:
- stvarnoj uređenosti i opremljenosti komunalnom infrastrukturom,
- položaju i dostupnosti komunalnih i javnih sadržaja,
- realnoj uređenosti cestovne mreže, javne rasvjete, odvodnje i drugih elemenata.
Dakle viši komunalni doprinos može biti zakonit samo ako je utemeljen s obzirom na postojeće, zatečeno stanje te objektivnim kriterijima uređenosti i opremljenosti, a ne budućim i neizvjesnim stanjem infrastrukture te očekivanjima.
Spomenuti članak je čak naveden i u Nacrtu prijedloga Odluke o komunalnom doprinosu na službenoj stranici Grada!
U našem kotaru navedeni kriteriji nisu ispunjeni, odnosno stanje je:
- veliki broj ulica je i dalje makadamske površine i bez osnovne komunalne opreme
- nedostatak javnih parkirnih mjesta i garaža
- ne postoji sustav oborinske odvodnje, što uzrokuje poplave i oštećenja imovine,
- nedostatna i zastarjela javna rasvjeta,
- nepostojanje parkova , javnih uređenih zelenih površina, nedovoljan broj sadržaja za djecu i građane,
- nedostatak potpornih zidova i sanacije terena, što predstavlja i sigurnosni rizik,
- nepostojanje novih cestovnih koridora, što stvara trajnu prometnu nefunkcionalnost
- loša povezanost javnim prijevozom i udaljenost od ključnih sadržaja te ostalo
Na temelju svega navedenog, jasno je da ne postoji niti jedan zakonski kriterij koji bi opravdao prelazak našeg kotara u višu zonu doprinosa ili povećanje u navedenim postocima.
2. POVEĆANJE JE DISKRIMINATORNO I SOCIO– EKONOMSKI NEODRŽIVO
Radi se o području koje je 30 godina sustavno zanemarivano u pogledu komunalnih ulaganja, dok se sada od građana istog tog područja traži najviše financijsko opterećenje u gradu. Takav pristup predstavlja oblik diferenciranog i nepravednog tretmana, suprotan načelu jednakosti građana pred zakonom i načelu razmjernosti u javnim davanjima.
3. NEMA TRANSPARENTNOG OBRAZLOŽENJA NI DOKAZA O METODOLOGIJI ODREĐIVANJA ZONA
Grad Split je vezan zakonskim kriterijima, pa bi trebale biti razumno objašnjene podjele na zone, a kriteriji razrađeni općim aktom kojemu je to svrha, a ne samo prepisani na razini odrednica iz zakona. Naime, nacrtom prijedloga Odluke o komunalnom doprinosu od 21.11.2025. nije propisano koji stupanj uređenosti i opremljenosti područja komunalnom infrastrukturom je potreban za određivanje pojedinih područja zona, pa se ne može usporediti je li razina opremljenosti tom infrastrukturom jednaka ili barem približna na svim područjima, naseljima i dijelovima naselja unutar iste zone.
Dakle, sustav ravnomjernog ulaganja i razvoja dokazano ne postoji, čak ni da se kotari proizvoljno svrstaju u istu zonu i budu izjednačeni u davanjima nema jamstva ravnomjernog ulaganja i razvoja na temelju budućeg povećanja doprinosa.
Potreba za “znatnim ulaganjima u javne potrebe” mora se temeljiti na analizi postojećeg stanja izgrađenosti komunalne infrastrukture po vrsti i po pojedinom gradskom kvartu ili mjesnom odboru unutar zone, jer članak 80. ZKG-a traži objektivne kriterije i objektivnu procjenu opremljenosti i položaja te se traži da u svaku zonu ulaze samo stvarno usporediva područja.
Evidentno je da u javno savjetovanje nije priloženo:
• detaljno obrazloženje primijenjene metodologije,
• popis kriterija po kojima je zona mijenjana,
• podaci o infrastrukturnoj opremljenosti svakog kotara,
• analiza troškova, plan korištenja sredstava ili ikakvo financijsko obrazloženje.
Bez navedenih dokumenata, javno savjetovanje je nepotpuno i protivno načelima zakonitosti, transparentnosti i uključivanja javnosti.
4. ZAHTJEV ZA DOSTAVOM DOKUMENTACIJE
Grad Split nema odgovarajući dokument niti evidenciju putem kojih bi se pratili prioriteti i ravnomjerno razvijali gradski kotarevi i mjesni odbori (unutar istih zona). To je očigledno iz sadašnje razlike uređenosti i opremljenosti po gradskim četvrtima i mjesnim odborima. Iako je na internetskoj stranici Grada naveden Nacrt prijedloga Odluke o komunalnom doprinosu i dostupan je obrazac za sudjelovanje, ne nalazimo dokumente ili podloge za zoniranje koji bi opravdali drastično disproporcionalno povećanje doprinosa za naš kotar“, stoji u dopisu koji potpisuje Tanja Soldić, dopredsjednica Vijeća MO Žrnovnica.
Traži se povlačenje prijedloga
Soldić zahtijeva povlačenje prijedloga. Smatra da „nezakonit prijedlog niti ne smije biti predočen u javnom savjetovanju“ te traži "povlačenje dijela prijedloga koji se odnosi na povećanje doprinosa za Žrnovnicu i zadržavanje dosadašnje zone ( V. zona) i vrijednosti doprinosa. Isto se može uzeti u obzir razmatranja tek kad se kotar infrastrukturno izjednači s ostalim gradskim kotarevima koji raspolažu s puno većim infrastrukturnim vrijednostima Načela javnoga interesa, prava građana na jednak pristup infrastrukturi, načela jednakosti i razmjernosti su ugrađena u Zakon o komunali te bi se usvajanjem ovog Prijedloga dodatno izvršila diskriminacija Žrnovčana, a koja je u već određenom omjeru izvršena davnih dana.“
Soldić upozorava da sukladno članku 79. stavku 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN...), jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za prvu najuređeniju zonu ne smije prelaziti 10 posto prosječnih troškova građenja m³ građevine (objavljeno od strane Ministarstva). Također moli da se dostavi izvor po kojem Ministarstvo odobrava povećanje do 652% u odnosu na prosječne troškove građenja za zonu kojoj pripada Žrnovnica.
Za kraj navodi da ne postoji odredba koja Gradu dopušta „iznenadno, bez prethodne najave, bez karte zona, bez elaborata i bez dokaza o infrastrukturnom statusu prenamijeniti neko područje iz V. u II. Zonu u tako kratkom periodu jer je toliki infrastrukturni pomak nemoguć.“
"Dajem potpunu podršku predsjedniku kotara, g. Loliću. Nadam se da će i ostali čelnici kotara reagirati na isti način i da ćemo nešto promijeniti", kazala nam je Soldić.
