Više od petine svjetskog stanovništva ovih se dana nalazi u nekoj vrsti izolacije zbog pandemije koronavirusa. SAD su postale glavno svjetsko žarište epidemije koronavirusa. Zadnja 24 sata tamo je zaraženo rekordnih 9.875 ljudi, a umrlo je 145.
New York Times objavio je članak u kojem piše o prvoj poznatoj karanteni u svijetu zbog suzbijanja širenja zaraze - onoj u Dubrovniku 1337. koja je uvedena zbog pandemije bubonske kuge.
Karantena je prvotno trajala 30 dana, ali kada se pokazalo da se radi o prekratkom razdoblju, produljena je na 40 dana. Quaranta giorni - od čega potječe riječ "karantena".
Nakon uvođenje karantene uvedena je dezinfekcija pošte, jer je tadašnja Republika Venecija proširila i formalizirala postupak karantene kako bi obuhvatila i teret.
Predmeti za koje se smatralo da su posebno osjetljivi, uključujući tekstil i pisma, također su bili podvrgnuti dezinfekciji: namočeni su ili posuti octom, a potom često izloženi dimu aromatičnih tvari, od ružmarina do klora.
Nakon obrade predmeta na njih su se obično utiskivala karakteristična pločica s voskom, tako da primatelj zna gdje i kada je izvršena dezinfekcija.
Takve oznake često predstavljaju jedini preostali dokaz o naletu i protoku bolesti. Spoznaje o epidemiji kuge ili tifusa u mnogim dijelovima srednjovjekovne Europe ne bi postojale bez ovih poštanskih tragova, piše New York Times.
Karantena
Karantena (franc. quarantaine: četrdesetak dana, prema quarante: četrdeset; usp. njem. Quarantäne), postupak kojim se radi zaštite od širenja zaraznih bolesti odvajaju osobe, životinje i predmeti za koje se sumnja da su zaraženi. Nakon velike pandemije kuge koja je harala Europom 1348. pojedini su talijanski gradovi obustavili trgovinu radi zaštite od širenja te bolesti.
Dubrovnik je bio prvi grad u svijetu koji je 1377. uveo karantenu bez prekida trgovine. Nitko tko je dolazio iz zaraženih područja nije smio ući u Dubrovnik, a da ne provede 30 dana na otoku Mrkanu ili u Cavtatu. Poslije je izolacija produljena na 40 dana, pa je tek tada uveden naziv karantena. Karantenski su se lazareti na dubrovačkom području usavršavali; u XV. st. izgrađen je lazaret na Dančama, a tijekom XVII. st. izgrađen je suvremeni lazaret na Pločama.
Primjer Dubrovnika slijedili su i ostali gradovi, pa je ova mjera postala uobičajena od XV. st. nadalje. Uz dubrovački, na našem su području nastala još dva ključna karantenska sustava. Prvi je uspostavljen u Dalmaciji, pod mletačkom upravom, sa središnjim lazaretom u Splitu (1581). Drugi je bio sanitarni kordon Vojne krajine, koji je organizirala austrijska uprava. Na hrvatskom je području u XVIII. st. uspostavljen sustav stalne kopnene karantenske zaštite. Potkraj XIX. st. karantenski sustavi gube važnost jer ih istiskuju nove mjere zaštite protiv zaraznih bolesti. (Enciklopedija.hr)
