Prije broda ovdje su pronađeni su i novčići. Njih tridesetak. Izgledaju kao zlatni, ali su bakreni. Kako se o otkriću broda više pričalo tako je rasta i priča o navodnom blagu na njemu, navodi RTL.
Nevjerojatno otkriće podvodnih arheologa u Sukošanu! Pronašli su rimski drveni brod iz prvog stoljeća. Prekriven pijeskom, skrivao se dvije tisuće godina. Kruži legenda da je pun blaga. Ima li zlatnika u olupini?
Na samo dva metra dubine i tek 15 metara od obale skrivao se 2000 godina. Iznad drvenog rimskog broda plivali su kupači, ni ne sluteći da se ispod njih nalazi pravo blago.
Sve je krenulo od jedne daske s čavlima koja je izazvala pozornost podvodnih arheologa iz Zadra. Nadali su se da bi uz tu dasku mogao biti i brod. I bili su u pravu. I to nevjerojatno očuvan.
"Gornji dijelovi koji su blizu morske površine bili su ipak malo oštećeni od strane morskih crva ili životinja koje žive pod morem, ali oni koji su zakopani u pijesku bili su izuzetno dobro sačuvani tako da, nakon čišćenja, drvo izgleda kao da je jučer posječeno i obrađeno", objašnjava Mladen Pesić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Prije broda ovdje su pronađeni su i novčići. Njih tridesetak. Izgledaju kao zlatni, ali su bakreni. Kako se o otkriću broda više pričalo tako je rasta i priča o navodnom blagu na njemu. Ali blago je sam brod jer zlata na njemu, na žalost - nema.
"On nema teret u sebi tako da taj brod je potopljen unutar luke, ali nalazi koje nalazimo uokolo njega, ali i u samom brodu dokazuju nam vrijeme kada se luka koristila i nekakav život koji je u to vrijeme vladao na tom području", kazao je Pesić.
Što li je ovaj broj prenosio, tko je na njemu plovio?
"Uzorke drva uzeli smo zato što će se slati na analizu u Marseille u Francusku i na temelju tih uzoraka drva moći ćemo saznati od koje je vrste drva brod građen i imati više informacija o samoj gradnji broda i s kojeg dijela Mediterana je, zapravo, potekao", tvrdi Zdenka Vrgoč, konzervatorica u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru.
Istraživanje se nastavlja sljedeće godine, nalazište će do tada biti zaštićeno slojevima pijeska, geotekstila i kamena. A što ćemo mi ostaviti onima koji Jadran budu istraživali za 2000 godina? Hoće li se oni čuditi i diviti olupinama perilica za rublje isto ovako kao mi starom rimskom, drvenom brodu.
