Na Facebook grupi Zaustavimo devastaciju Jadrana jedan korisnik podijelio je zanimljivu priču koja će vas oduševiti.
- Uspješno skinute udice sa olovom sa kornjače danas. Do danas nisam vjerovao da životinje traze pomoć od ljudi. Prišla je, digla glavu i čekala dok ne skinem ovo smeće. Ovaj pogled se pamti. - napisao je čovjek koji je bez razmišljanja prionuo raspetljavanju udice i spašavanju morske kornjače.
Najveća prijetnja morskim kornjačama je interakcija s ljudima, piše Plavi svijet. Iako su sve vrste morskih kornjača zaštićene, još uvijek se suočavaju sa slučajnim ulovom u ribolovne alate. Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5.000 morskih kornjača. Često su ove morske kornjače žive, ali u stanju hibernacije. Ispravnim postupanjem ove životinje mogu se osvijestiti i vratiti u more, dok bacanje takvih jedinki u more u neaktivnom stanju može dovesti do utapanja. Mreže stajačice predstavljaju još veći problem u sjevernom Jadranu, budući da se gotovo sve kornjače koje se uhvate u mrežu utope zbog dugotrajnog ostavljanja mreže u moru. Ribolov parangalom također je veliki uzrok smrtnosti morskih kornjača. Budući da se udice lako progutaju, ako se ne uklone one uzrokuju ozbiljne ozljede probavnog trakta.
Institut Plavi svijet 2016. godine započeo je prekogranični projekt utvrđivanja statusa morskih kornjača u europskom dijelu Sredozemnog mora, čiji je cilj poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija glavate želve (Caretta caretta) i zelene želve (Chelonia mydas) u Europskoj uniji.
Opažanja morskih kornjača možete prijaviti putem aplikacije eTurtle u sklopu projekta LIFE Euroturtles. Više o projektu potražite na web stranicama Euroturtles i Plavi svijet.
