Hrvatska liječnička komora (HLK) zatražila je od Nacionalnog kriznog stožera značajno povećanje ukupnog broja testiranih osoba u Hrvatskoj i proširenje kriterija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za testiranje slučajeva sumnjivih na COVID-19/SARS-CoV-2 infekciju.
HLK je također pozvala cjelokupnu javnost, zdravstvenu i nezdravstvenu, na racionalno korištenje osobne zaštitne opreme, priopćeno je u srijedu.
Liječnička komora traži i izmjenu kriterija za testiranje pacijenata sumnjivih na COVID-19/SARS-CoV-2 infekciju tako da se testiranje proširi na sve pacijente sa znakovima i simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak kašlja i/ili povišene tjelesne temperature i/ili kratkoća daha).
Napominje da se za sada testiraju samo oni kod kojih simptome akutne respiratorne infekcije nije moguće objasniti drugim uzrokom bolesti i pacijenti koji su 14 dana prije početka bolesti putovali ili bili u državi koja je imala lokalnu, raširenu transmisiju bolesti, odnosno bili u bliskom kontaktu s bolesnikom s COVID infekcijom.
HLK također traži izmjenu kriterija HZJZ-a za testiranja zdravstvenih djelatnika, odnosno da se zdravstveni djelatnici testiraju na COVID-19/SARS-CoV-2 tako da se za njih uvede kriterij za procjenu rizika od zaraze: nizak, srednji ili visok rizik. Za sada se, kako bi se potvrdilo odsustvo zaraze, testiraju samo oni zdravstveni djelatnici koji su bili u samoizolaciji zbog kontakta sa zaraženim osobama, navode iz HLK-a.
HLK upozorava da je praksa drugih zemalja Europske unije upravo takva da se testira puno šire i da se testiraju zdravstveni djelatnici izloženi riziku.
"U Hrvatskoj je do sada testirano devet puta manje građana na milijun stanovnika nego u Sloveniji. Podaci na dan 24. ožujka za Hrvatsku govore da je testirano 776 građana na milijun stanovnika (ukupan broj testiranih bio je 3.159), dok je na isti dan u Sloveniji testirano 7.043 građana na milijun stanovnika (ukupan broj testiranih 14.557)", dodaju iz HLK-a.
Napominju da je primjena brzih i točnih testova u okruženjima s potencijalno većim brojem zaraženih, kako pokazuje izvješće Zajedničke misije Svjetske zdravstvene organizacije i Kine o COVID-u 193, od posebne koristi i može značajno unaprijediti rano otkrivanje i izolaciju inficiranih pacijenata, kao i pravovremenu identifikaciju njihovih kontakata.
HLK također poziva da se osobna zaštitna oprema racionalno koristi prema važećim preporukama struke.
Medicinske (kirurške) jednokratne maske i rukavice namijenjene su ponajprije zdravstvenom osoblju u pojedinim kliničkim situacijama. U svakodnevnom životu jednokratne maske trebaju nositi oboljeli kako ne bi širili zarazu, kažu iz HLK-a. Podsjećaju da su jednokratne maske namijenjene za jedno nošenje kroz nekoliko sati, nakon čega se bacaju. Kad je maska vlažna od disanja, treba je zamijeniti jer vlaga olakšava dodatno lijepljenje čestica virusa.
Maske sa zaštitnim filterom (FFP3) namijenjene su zdravstvenim djelatnicima u postupcima s oboljelima u kojima se stvara aerosol. To znači da su namijenjene zdravstvenim djelatnicima na prvoj crti obrane. Nitko osim zdravstvenih djelatnika ih ne bi trebao nositi, dodaju iz HLK-a.
Ističu da je primjena preporuka o racionalnom korištenju osobne zaštitne opreme HZJZ-a, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) - nužnost, a ne samostalna procjena bilo kojeg pojedinca.
