Već duže vremena udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Tako će biti i ove godine: javno promatranje će biti upriličeno 12/13. kolovoza (četvrtak/petak) uvečer. Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje u četvrtak u večernjim satima, te u petak izjutra. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena od 20:30 (četvrtak).
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje pod naslovom "Astropričaonica" će započeti u 21 sat, a održat će ga mladi znanstvenici Stella Vješnica i Duje Giljanović, bivši polaznici Male škole astronomije Zvjezdanog sela Mosor i dugogodišnji članovi naše udruge. Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida.
Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez i Ante Radonić, naš dobro poznati popularizator astronomije i astronautike, stručni suradnik radijske emisije Andromeda. Mjesec će te večeri još biti u fazi srpa i zaći će već oko 22 sata. On stoga neće predstavljati osobitu smetnju. Možemo očekivati da će u svakih sat vremena biti vidljivo po nekoliko desetaka tih nebeskih krijesnica.
Promatranje će potrajati do 1.30 h iza ponoći (petak), a bit će posvećeno isključivo „hvatanju“ Perzeida. Ulaz je besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su dobrodošli.
Važna napomena: Predavanje i promatranje neba će biti provedeni u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama propisanima od strane Stožera Civilne zaštite RH.
Sažetak predavanja: Astropričaonica
U formi dijaloga, predavači će slušateljima dati uvid u raznolika i maštovita pitanja s kojima su se susretali svi željni razumijevanja svemira. Proputovat će se kroz "lokalne" teme - Okreće li se Mjesec oko svoje osi? Kako astronomi znaju od čega se sastoje zvijezde? Zašto su zvijezde različitih boja? - do onih "daleke" naravi - Zašto je noćno nebo tamno? Kolika je temperatura svemira? Što astronomi podrazumijevaju pod inflacijom? Istražit će se naizgled jednostavna pitanja, u srži kojih se kriju vrlo kompleksni, često intrigantni odgovori.
O predavačima:
Stella Vješnica je članica istraživačke grupe za Radio astronomiju i međuzvjezdanu materiju pri Argelander institutu za astronomiju u Bonnu. Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane životne dobi, a svoj rad trenutno fokusira na istraživanje zvjezdorodnih područja obližnjih galaksija.
Duje Giljanović je dugogodišnji ljubitelj astronomije i nekada aktivni član Male škole astronomije Zvjezdanog sela Mosor. Uskoro će upisati posljednju godinu dvojnog doktorata iz područja fizike elementarnih četica na zagrebačkom PMF-u i pariškom École polytechnique. Kao član CMS kolaboracije na CERN-u radi na proučavanju leptonskog raspada para Z bozona, a time i finih detalja Higgsovog mehanizma ključnog za razumijevanje porijekla mase elementarnih čestica.
Ishodišna točka (radijant) Perzeida – pogled prema sjeveroistoku 12. kolovoza oko ponoći
NEKOLIKO ČINJENICA O PERZEIDIMA:
• Matično tijelo: Komet 109P/Swift-Tuttle
• Radijant (ishodišna točka na nebu): Zviježđe Perzej
• Maksimum aktivnosti: 10.-13. kolovoza
• Maksimalni broj meteora: od 80 do 100 meteora u jednom satu
• Brzina meteora: oko 59 km/s
Izraz “suze sv. Lovre” koji se često koristi kao pučki naziv za Perzeide zapravo je kod nas postao popularan tek u zadnjih pedesetak godina, ponajprije u Dalmaciji gdje je preuzet iz Italije. Točnije, radi se o tome da je poznati talijanski pjesnik iz 19. stoljeća, Giovanni Pascolli u pjesmi 10 Agosto opjevao godišnjicu smrti svoga oca na kojega ga podsjećaju meteori koji u to doba padaju:
San Lorenzo, io lo so perché tanto
di stelle per l’aria tranquilla
arde e cade, perché si gran pianto
nel concavo cielo sfavilla…
Sveti Lovro je kršćanski mučenik kojeg su 10. kolovoza 258. godine, po legendi, spržili na rešetki, a svojim je mučiteljima tom prilikom hrabro rekao “gotov sam s ove strane, okrenite me na drugu!”
U starohrvatskoj astrognoziji, meteori su poznati kao zvijezde padalice, svitci, proletuše, krijesnice i feralići.
KAKO FOTOGRAFIRATI METEORE: PERZEIDI
(AUTOR: Božan Štambuk)
Fotografiranje kiše meteora jedna je od zahtjevnijih vrsta astrofotografije, ali zato daje spektakularne rezultate. Dovoljna je jedna vatrena kugla (rijetki izuzetno sjajni meteor) za nezaboravnu fotografiju.
https://www.facebook.com/BozanStambukPhotography/photos/a.2121190441448355/2232627963637935/?type=3
Ovi savjeti su namijenjeni prvenstveno onima koji koriste DSLR fotoaparate, te onima s boljim kompaktnim kamerama i mobitelima s mogućnosti ručnog podešavanja.
PROVJERI PROGNOZU
Naoblaka znatno smanjuje vidljivost čak i najsjajnijih meteora, provjeri meteorološke radare prije odlaska na snimanje.
PRONAĐI TAMNO NEBO
Udalji se od izvora svjetlosnog onečišćenja (gradovi, osvijetljene ceste…) koje otežava promatranje meteora i sjajem narušava tvoju fotografiju. Dozvoli si dvadesetak minuta da ti se oči priviknu na mrak, smanji svjetlinu monitora tvog fotoaparata i mobitela (ako možeš, uključi i filter plavog svjetla). Ove godine će mjesec malo kvariti promatranje nakon što izađe oko 00:30.
KORISTI ŠIROKOKUTNI OBJEKTIV
Za razliku od kometa, fotografiranje kiše meteora preporučujem sa širokokutnim objektivima kojima ćeš obuhvatiti veći dio neba te tako si povećati šanse da snimiš meteore.
PRIČVRSTI STATIV
Provjeri da je ti je aparat sigurno pričvršćen na stativu te da je stativ stabilan. Uvijek možeš nešto pričvrstiti na noge od stativa za dodatnu stabilnost.
KAKO KADRIRATI
Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, dok je njihov radijant (prividna ishodišna točka) na sjeveroistoku. Ne preporučujem kadriranje prema radijantu, naročito zbog mjeseca, već bilo gdje drugdje, osobno preferiram sjever.
POSTAVKE FOTOAPARATA
Ova stavka ovisi o tvojoj opremi. Ovo su postavke koje ja najčešće koristim, kreni od njih pa prilagodi svojoj opremi i ideji.
ISO: 1600-3200
Ekspozicija: 20-30 sekundi
Otvor blende: što veći (najmanji F broj)
KORISTI DALJINSKI OKIDAČ ILI UGRAĐENI TIMER
Namjesti daljinski okidač (intervalometar) ili timer u postavkama da okida sa što manjim razmakom između fotografija. Uz stativ, tako se aparat manje trese a tebi omogućava bezbrižno promatranje kiše meteora.
POST PRODUKCIJA
Tema koja je previše opširna za jedan blog, te ću o njoj kasnije pisati. Ukratko, većina fotografija kiše meteora koje vidiš su kompoziti od višestrukih ekspozicija spojenih “Blend mode: lighten” tehnikom u Photoshopu kako bi se prikazali brojni meteori u jednom kadru.
PRAKTIČNI SAVJETI
Slojevito se obuci i ponesi sjedalicu, ležaljku, prostirku… što ti je draže. Nemoj “kišu” meteora doslovno shvatit, dozvoli si bar sat vremena promatranja.
Snimanje za Odiseju Brač me vodi na divlje lokacije, evo par savjeta za kolege avanturiste:
– Obavijesti nekog gdje ćeš bit i kad se planiraš vratit.
– Provjeri da imaš dovoljno baterije na mobitelu.
– Ponesi vodu i eventualno nešto za prigrist.
– Informiraj se o opasnim životinjama u tvom kraju.
– Preporučujem sprej za zaštitu od nametnika.
Sretno s promatranjem i fotografiranjem!
