I dalje je ogroman broj preminulih, no broj zaraženih je u padu ako se usporede s onima prošle nedjelje pa se trend pada novozaraženih nastavlja. Vidimo li svjetlo na kraju tunela? Sa znanstvenicima koji ne misle isto, razgovarala N1 televizija.
Ono što je jučer bilo stidljivo, danas je jasnije. Tjedan je zaokružen trendom pada.
- To je vrlo pozitivan rezultat, mjere očigledno djeluju - rekao je znanstvenik Ivan Đikić i dodao:
- Na ovoj tablici vidite uistinu jako lijepo da smo prije tjedan dana bili na 3.600 sedmodnevnog prosjeka, danas smo na 2.800. To je ogromni pad, značajan. Međutim, ono što je jako važno da se ne fokusiramo samo na novozaražene, nego da gledamo preminule. Vidite da u Hrvatskoj taj trend i dalje raste nesmetano.
Da mjere djeluju i da je do mjera - ne misle svi.
Znanstvenik Gordan Lauc kaže:
- Iako mi pričamo da smo uveli nove, stroge mjere, te mjere su još uvijek daleko blaže od ostatka Europe i mi jesmo smanjili donekle mobilnost ljudi sa zatvaranjem restorana i kafića, ali to nije imalo tako velik efekt na širenje pandemije što najbolje vidimo po tome da pod istim mjerama sjeverozapad Hrvatske imamo pad, dok u drugim županijama imamo ili rast ili nemamo pad, znači nisu mjere te koje su učinile veliku promjenu u Hrvatskoj i zato ako ih ukinemo, ne očekujemo da će doći do rasta.
Kolektivni imunitet
Lauc se i dalje drži svoje teze o kolektivnom imunitetu pa tako navodi da je i u Varažinskoj i Međimurskoj županiji preko 40 posto ljudi covid već preboljelo, što bi značilo da se izvjesno vrijeme ne mogu ponovno zaraziti. Po njemu, to je jedan od važnijih faktora za usporavanje širenja virusa.
- Potpuno su neutemeljene i neznanstveno potvrđene bilo kakve najave da postoji određeni postotak kolektivnog imuniteta u široj populaciji, pogotovo ne u Hrvatskoj, pa čak ne ni u Švedskoj. U svim zemljama koje su uvele mjere, one su djelovale s određenim vremenskim odmakom, od 2 ili 3 tjedna - rekao je Đikić.
Đikić navodi primjere Irske koja je po njemu u pravo vrijeme regirala s pravim mjerama, pa čak i Norveške i Finske. Kina je pak najbolji primjer da stroge mjere, ako ih se građani pridržavaju, djeluju dok s druge strane Laucu je bliži primjer Slovenije, Francuske pa i Njemačke koje unatoč strožim mjerama nisu došle do željenog pada.
- Veliko istraživanje u Francuskoj sad u drugom valu je pokazalo da lockdown doista smanjuje širenje virusa u višim i srednjim slojevima društva, dok oni koji moraju svakodnevno raditi za svoj kruh, oni si ne mogu priuštiti da se izoliraju, i virus se i dalje širi. Mjere zabrane koje su horizontalne, na kraju ne poluče nikakav efekt - dodaje Lauc.
Sezonalnost virusa
Ne slažu se niti oko sezonalnosti virusa.
- Kada pogledamo smrtnost širom Europe, vidimo da je uz isti broj slučajeva više umrlih sada, nego što ih je bilo prije. Nažalost, ovaj virus tijekom zime se puno brže širi, lakše prelazi u aerosol - smatra Lauc.
- Da smo tijekom ljeta bili zatvoreni, da smo imali toliko kontakata kao što imamo sada, i na ljeto bi isto ovakvo širenje virusa bilo u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama. Ovdje se ne radi o sezonskom virusu, ovdje se radi o našem ponašanju - tvrdi Đikić.
U studenome je od covida-19 ili s njim preminulo 1.240 osoba. Prosinac nije na kraju, smrti je gotovo 1.400.
- Vjerujem da će do kraja mjeseca biti 2.000 mrtvih i upravo radi toga nam je toliko važno da tijekom Božića preokrenemo trend da ne bismo u siječnju imali preko 2.000, 2.500 mrtvih - ističe Đikić.
- Nama će uskoro početi padati broj ljudi koji umiru od ove bolesti - napominje pak Lauc.
Oko jednog se ipak slažu premda ne do kraja. Lauc tvrdi da su ograničena kretanja među županijama potpuno promašena mjera, dok Đikić vidi nedosljednost i diskriminaciju u samom provođenju takve mjere jer se građani osjećaju nejednakima s obzirom da jedni opet mogu, drugi ipak ne.
Unatoč svim mjerama, unatoč svim preporukama, oni koji su nešto naumili, to će i ostvariti. Mnogi su se tako ipak uputili u svoje domicilne zemlje premda im je adresa sada negdje drugdje.
