Živimo usred velike Informacijske krize – treće takve u povijesti, nakon izuma pisma i tiskarskog stroja. Kao i svaka velika informacijska promjena, donosi ogroman napredak, ali i psihološku i društvenu nestabilnost.
Preopterećeni smo informacijama, osjećamo se nesigurno, ljuto i zbunjeno. Kao nekad u Europi za vrijeme Reformacije, ljudi otkrivaju da im susjedi imaju potpuno drugačije stavove – i to stvara strah, nepovjerenje i sukobe.
Evo kako se nositi s tim:
1. Pronađi provjerivača činjenica kojem vjeruješ
Nikad nije bilo lakše doći do sjajnih objašnjenja znanosti – ali i do uvjerljivih laži. Zato je važno imati nekoliko pouzdanih izvora za provjeru činjenica (BBC, Snopes, PolitiFact). Lažna informacija danas je sve uvjerljivija, piše The Guardian.
2. Prije dijeljenja – provjeri kako se osjećaš
Ako ti neka informacija izaziva jaku emociju (oduševljenje, bijes, strah), stani i provjeri. Ako zvuči “savršeno” skrojeno da te uzdrma – možda je manipulacija.
Kao nedavni tweet za koji se tvrdilo da je Trumpov iz prije nekoliko godina, u kojem navodno kaže da bi predsjednika trebalo opozvati ako Dow padne 1.000 bodova u jednom danu. Naravno, bio je lažan.
Ili ako pomislite: “Bože, strašno što ti ljudi rade.” I to je dobar znak da bi informacija mogla biti lažna.
Ako se čini savršeno prilagođeno vama, ako se stalno susrećete s objavama koje vas uznemiravaju ili su baš u u suprotnosi s vašim stavovima, ako vas boli gdje ste osjetljivi – to je znak da treba provjeriti činjenice.
3. Ne sramoti druge javno
Svi ćemo kad-tad podijeliti nešto netočno. Ako vidiš da je netko pogriješio, privatna poruka je puno bolji način. Javno posramljivanje samo dodatno razdvaja ljude.
4. Daj institucijama malo povjerenja
Nijedna institucija nije savršena. Bitno je prepoznati one koje dobro reagiraju na vlastite pogreške. U krizama se često pokušava uništiti pouzdane izvore informacija zbog jednog propusta.
5. Ne "hejtaj" za zabavu
Internet omogućuje svakoj osobi pristup upravo onim mišljenjima koja joj se najviše sviđaju ili ih razbjesnjuju – biti razbješnjen zapravo pruža određeni oblik zadovoljštine.
Pronalaženje stvari na internetu koje „mrzite čitati“ način je da se osjećate sjajno u svojoj koži, jer "niste toliko glupi i u krivu" kao ti drugi ljudi. Internet nam omogućuje i potiče nas da pronađemo ili mišljenja s kojima se apsolutno i oduševljeno slažemo ili, obrnuto, najsmješnije, najnepoželjnije i najgluplje oblike stavova s druge strane bilo kojeg pitanja.
U svakoj informacijskoj krizi postoji tendencija da se odvojimo i ne gledamo na zajednicu oko sebe, već na određene informacije koje nam daju osjećaj ugodnosti i ispravnosti. Ono što gubimo prepuštanjem toj tendenciji je zajednička stvarnost. To jest, stvarnost na koju svi pristajemo. Nakon što to izgubite, lako je dehumanizirati druge, početi vjerovati da ljudi koji se s vama ne slažu zapravo uopće nisu ljudi.
6. Prepoznaj čovječnost
Većina ljudi nisu “zloćudni” – samo imaju drugačiju perspektivu, iskustvo ili razloge iz kojih djeluju. Ne tretiraj ljude kao simbole vlastitih unutarnjih sukoba.
Radi se o tome da ljude ne tretiramo kao simbole. Da shvatimo kako nismo okruženi “kretenima i zlobnim imbecilima”, nego uglavnom pažljivim, promišljenim ljudima koji se možda ne slažu s nama, ali obično imaju dobre razloge za svoje stavove – i s kojima možemo voditi pristojan razgovor i pronaći mnogo toga oko čega se ipak slažemo.
Kako piše Guardian, znamo da se često čini kao da jesmo okruženi zlobnim imbecilima. Ali to je zato što se nalazimo usred informacijske krize.
7. Zanemari većinu mišljenja
U ozračju pretjerane komunikacije i impulzivne potrebe za dijeljenjem stavova, svatko ima mišljenje. No mišljenja su često manje važna od emocija i rijetko su stručna. Ne moraš reagirati na sve.
8. Koristi pametni telefon promišljeno
Telefoni nisu dizajnirani za dobrobit korisnika. Lagano te uvuku u beskonačnu upotrebu. Korisno je postaviti granice – ili ga ponekad potpuno ugasiti.
9. Ograniči društvene mreže
Idealno bi bilo moći filtrirati točno što želiš vidjeti – ali aplikacije nisu dizajnirane tako.
Bilo bi idealno moći "staviti na bijelu listu" profile, teme, video kanale, vrste sadržaja. To jest, ako bi aplikacije društvenih medija bile dizajnirane imajući na umu javno dobro, bilo bi im jednostavno reći, na primjer: "Želim vidjeti samo slike svojih prijatelja, njihove obitelji, njihove kućne ljubimce, njihove recepte, novosti o njihovoj karijeri" ili što god želite vidjeti, bez potrebe da se suočavate s njihovim političkim mišljenjima.
Zato je važno smanjiti izloženost, čuvati odnose i više viđati ljude uživo. Tehnologija često povećava usamljenost.
10. Ne izoliraj djecu od tehnologije – ali postupno uvodi
Trenutni modeli “ili dječj sadržaj ili sve što postoji” nisu dobri. Djeci treba postepeni pristup sadržajima, a ne nagli prelazak iz potpuno filtriranog u potpuno neregulirano.
11. Zalaži se za bolje zakone
Tehnološke tvrtke dodatno pogoršavaju probleme. Trebamo zakone koji nam daju kontrolu nad onim što vidimo i kada, i koji štite mentalno zdravlje korisnika.
12. Izbjegavaj besmislene rasprave
Na internetu postoji pravilo: “Ne ulaziti u besmislene rasprave je čin revolucije.”
Ne ulazi u duboke ideološke teme s ljudima koji žele pričati samo o tome. To nikad ne završi dobro. Nemoj bojkotirati ljude zbog jedne pogreške, ne pokušavaj nekoga “spaliti na lomači”. Budi bolji od najgoreg što si vidio od “druge strane”.
