Ako Hrvatski sabor prihvati predloženi nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, čija čitanja još traju, od početka iduće godine bi se kršenje kućnog reda u stambenim zgradama moglo početi naplaćivati kroz trostruku pričuvu.
Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba Zdravko Vladanović za Dalmaciju Danas kaže da je dosadašnje iskustvo oko kućnog reda pokazalo da je to do sada uglavnom bilo mrtvo slovo na papiru. Sadržaj kućnog reda u stambenim zgradama uglavnom se prepisivao i toga se malo tko pridržavao. Sada bi trebalo biti drugačije.
- Kada bi se provelo istraživanje dobili bi poražavajuće nisku brojku o tome koliko je ljudi odnosno stanara uopće pročitalo kućni red, a i o onome što bi se logički moglo zaključiti da nije u skladu sa određenim ponašanjima u zgradi stanari zapravo ne znaju ništa. Iako moram reći da ima i svijetlih primjera u zgradama, no nažalost u jednom ogromnom broju ima sušte suprotnosti.
Suvlasnička svijest
Smatra da je problem u tome što nije izgrađena suvlasnička svijest o činjenici stanovanja pod zajedničkim krovom. Upravo nedostatak suvlasničke svijesti o obziru jednih prema drugima je dijelom posljedica tranzicije iz društvenog u privatno vlasništvo.
Uz to kretanja stanovništva su dovela do toga da su ljudi dolazili iz različitih mjesta, do tada nenavikli živjeti u zgradi misleći da samom činjenicom da su vlasnici stana mogu raditi što ih je volja. Kultura stanovanja u višestambenim zgradama je tema o kojoj se treba javno komunicirati posebice u odgojno obrazovnim institucijama.
Problem je i što se vlasnici stana kupnjom nekretnine uglavnom koncentriraju na vlastitu stambenu jedinicu i potpuno zanemaruju činjenicu da će morati živjeti sa susjedima i imati suvlasništvo u zajedničkim dijelovima zgrade.
- U mojoj praksi nisam imao prilike čuti da se netko kod kupovine stana prethodno raspitivao o zgradi ili susjedstvu. Znalo se dogoditi da je u zgradu uselio novi vlasnik, a da to predstavnik suvlasnika to uopće nije znao.
Najčešći sporovi u stambenim zgradama među suvlasnicima odnosno vlasnicima stanova ili poslovnih prostora u zgradama nastaju zbog tzv. štetnih imisija tipa curenja vode među stanovima ili dopiranja raznih mirisa iz kafića ili restorana koji se nalaze u tim istim zgradama.
Od imisija do međunarodnih institucija
Ipak najveći kamen smutnje je buka koja zna dolaziti iz poslovnog prostora ili sa proslave rođendana i raznih proslava u stanovima. Sve su to bili predmeti sudskih postupaka, a dio štetnih imisija su se čak rješavale pred međunarodnim institucijama.
- U ovoj poplavi jednokratnog najma stanari stambenih zgrada se žale na izmjenu kratkoročnih stanara koji tijekom cijelog dana ulaze i izlaze, pa se stvara velika buka. U Zagrebu imamo primjer da je vlasnik stana od sto kvadrata prostor pretvorio u djelatnost čuvanja djece. U tom stanu ispod je nepodnošljivo živjeti. Vlasnik taj stan čak i ne može prodati jer tko će ga kupiti kada zna što mu je nad glavom. Potpuno je pogrešno što se dopustilo takvo razvijanje djelatnosti i što se zanemaruje činjenica da je stambena zgrada prvenstveno namijenjena stanovanju. I temeljno ljudsko pravo je pravo na stanovanje.
Iza nove godine na snagu bi trebao stupiti novi zakon u kojem će suvlasnici moći formirati svoj kućni red kroz koji će urediti suvlasničku zajednicu. Opći dio kućnog reda donosi resorni ministar, a posebni dio suvlasnici natpolovičnom većinom. Kućni red tiska upravitelj koji, po novom zakonu, ima rok od 120 dana da to učini u suprotnom može platiti kaznu od 700 do 5.500 eura.
Snimanje mobitelom
Suvlasnici će tako primjerice moći odlučivati u koji sat se neće moći uključivati perilica rublja ili posuđa, kao i da se na stubištu ne smije odlagati odbačena bijela tehnika, stari ormari i tome slično. Suvlasnike čeka kompleksan posao, dugotrajni razgovori i kompromis, a Vladanović tomu pridodaje i institucije koje se moraju javno uključiti.
Kaže da nema grada u Hrvatskoj iz kojega ga netko od stanara nije zvao posebno zadnjih godinu dana. Riječ je o učestalim pozivima i zapravo nema teme koja nije otvorena. Udrugu zovu zato što nema institucije kojoj se stanari mogu obratiti za savjet i pomoć.
Povredu kućnog reda će u budućnosti trebati dokumentirati, primjerice odlaganje bijele tehnike na stubištu snimiti mobitelom nakon čega se treba pozvati suvlasnička zajednica da natpolovičnom većinom potpiše odluku da je određeni stan prekršio kućni red. Poslije toga za svaku utvrđenu povredu slijedi postupak trostruke naknade
mjesečne pričuve za vlasnika.
