“Ja se nadam da nećemo naći tragove novog virusa”, rekao je Vlahoviček, koji je apelirao na epidemiološki sustav da se uvede kontinuirano praćenje virusa, da bi se mogli uzeti brojniji uzorci virusa i bolje pratiti stanje.
“Mi smo jedini koji smo uspjeli sekvencirati kompletni virusni genom, na uzorku od 60-ak pacijenata. Sekvenciranje virusa nije sasvim trivijalan pothvat i za to treba grupa ljudi koja je međusobno uhodana i posjeduje različita znanja”, rekao je Vlahoviček.
Nadam se da ćemo uspjeti zajedničkim snagama iznjedriti nacionalni program koji bi efikasno pratio virusne varijante koje dolaze na naše nacionalno tlo, objasnio je znanstvenik, piše N1.
Novi soj koronavirusa vrlo vjerojatno će se pojaviti i kod nas, rekao je. “Čisto zbog geografskih prilika i migracija ljudi, ne možemo očekivati da će Hrvatska biti pošteđena novih varijanti i doista je pitanje vremena kad će doći u Hrvatsku”, rekao je Vlahoviček.
Imamo južnoafričku varijantu koja može proći ispod radara našeg imunološkog sustava. Naša protutijela mogu nešto manje inaktivirati soj kad su u kontaktu s njim, objasnio je.
Imamo i brazilski soj, koji omogućava virusu da se brže širi, ali sadrže mutacije koje omogućavaju virusu da bude teži što se tiče simptoma, rekao je Vlahoviček, dodavši da je važno spriječiti širenje svih varijanti.
“Ne radi se o širenju panike, ali na temelju istraživanja radi se o tome da ove varijante virusa smatramo nečime o čemu treba povesti računa i ne treba im omogućiti da se nesmetano šire u populaciji”, rekao je Vlahoviček.
Što se cjepiva tiče, kompanije su testirale cjepivo na britansku i južnoafričku varijantu i zasad se pokazalo da cjepiva još uvijek proizvode dovoljnu razinu imunološkog odgovora kako bi mogli odgovoriti na ove viruse, objasnio je Vlahoviček.
Upitan koliko traje postupak utvrđivanja postoji li mutacija koronavirusa u Hrvatskoj ili ne, Vlahoviček je rekao da od trenutka kad dobiju uzorak do trenutka kad dođu do zaključka prođe sedam do 10 dana.
Ograničavajući faktor u ovom trenutku, da bismo mogli na dnevnoj ili polutjednoj fazi da bismo mogli pratiti epidemiologiju genetičkog sastava virusa su ljudi, strojevi i način pohranjivanja. Sad imamo na raspolaganju jedan stroj koji nam može svaka tri dana omogućiti uzorke. Kad bismo imali više strojeva, mogli bismo uzimati i više uzoraka, rekao je Vlahoviček.
