Više od petnaest godina čekao se je trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu što je okupio 1. hrvatski ronilački kongres tijekom proteklog vikenda u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Agencije Promocija ronjenja.
Više od četiri stotine sudionika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja, sudjelovalo je na brojnim, edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima, u dva dana kongresa, koliko je kongres trajao.
Svatko iz svog područja govorio je o prednostima ronjenja u Hrvatskoj, koje još uvijek, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Dotaknula se struka turizma, promocije na svim razinama, ekologije , zdravstvenog aspekta ronjenja te sigurnosti u ronjenu.
Vlada Republike Hrvatske prepoznaje ronilačku populaciju i aktivnosti u ronjenju te je izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića, Tomislav Družak, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za šport, otvorio 1. hrvatski ronilački kongres s nekoliko pozdravih riječi.
Kongres su podržala resorna ministarstva te su u panele uključili i relevantne predavače gdje se je razvila konstruktivna diskusija i dotaknule se neke goruće teme. Ronjenje je u zadnjih 15 godina jedna od značajnijih aktivnosti u turističkoj ponudi dok zaštitu podmorja ne možemo zamisliti bez ronioca, također važna tema je i znanstveno ronjenje kao i druga biološka ronjenja.
Veliki naglasak stavljen je na ekologiju i zaštitu Jadranskog mora. Upravo su ronilački klubovi ti, koji svojim kontinuiranim akcijama čišćenja podmorja održavaju naše podmorje čistim.
Osim njih veliki obol čistoći podmorja daju i sami gradovi koji gravitiraju turizmu i životu na moru i od mora. Tako smo na kongresu mogli čuti i vidjeti pozitivne primjere suradnje gradova i ronioca, posebno po pitanju ekologije gdje su bili govornici Vili Bassanese, gradonačelnik grada Umaga, Đenio Zadković, župan Občine Piran te Nikola Grgurić, gradonačelnik grada Raba. Lokalna uprava prepoznala je ronjenje i ronilačke manifestacije kao jedan od bitnih marketinških alata i platformi za promidžbu destinacije i produžetak turističke sezone.
Da ronioci budi sigurni, organizatori su se pobrinuli da pozivu sve bitne dionike iz regije te kroz njihova predavanja saznaju po kojim modulima i protokolima su ustrojene službe te kako djeluju na terenu. Na interesantnom zajedničkom završnom panelu otvorene su teme modernizacije i bolje edukacije hrvatskih službi te su kolege iz Slovenije prezentirali svoja rješenja, a vjerujemo da će se suradnja i dalje nastaviti.
Posebno je zanimljivo bilo na panelima koji su vezani za zdravlje u ronjenju. Na kongresu su bili prisutni i predstavnici barokomora, a kroz niz predavanja u cjelini od udesa do rehabilitacije, renomirana imena iz područja medicine, svojim su primjerima pokazali, kako u što kraćem roku pomoći unesrećenom, ako do nesreće dođe. Odnosno, kako da se nesreća uopće ne desi. Od ostalih zanimljivih tema, svakako treba izdvojiti onu koja se bavi ronjenjem osoba s invaliditetom i važnosti aktivnosti kod osoba s invaliditetom.
Predstavnici zajednice ronilačkog turizma HGK koja okuplja sve ronilačke centre na Jadranu istaknuli su kako više treba ulagati u promociju postojećih bogatstva koje imamo te raditi na zajedničkoj promociji kroz manifestacije, stručna okupljanja te ulagati u modernizaciju promocije dok se je na predavanjima o hrvatskim potonulim brodovima (lokacijama za ronjenje) tražila stolica više.
Također naglasak se je stavio na ronjenje kroz centre i ronjenje kroz udruge (klubove) što je velika nepoznanica osobama koje se ne bave ronjenjem.
Kongres je okupio većinu hrvatskih ronilačkih klubova koji su naglasili nezadovoljstvo glede rada i funkcioniranja Hrvatskog ronilačkog saveza (HRS) te su poslali jasnu poruku kako se brojne stvari moraju promijeniti po pitanju rada Hrvatskog ronilačkog saveza obzirom da članice HRS-a ne mogu dobiti bitne podatke vezane uz stvarne članice u savezu te ostale informacije koje su za klubove važne.
Svoja iskustva, okupljenima podijelili su i brojni rekorderi, oni na dah, kao i lovci na dubine i njihove rekorde. Osim oborenih rekorda, zanimljivo je bilo čuti i motivaciju za takve, pothvate i uspjehe. Kroz dva dana, panelisti i predavači, govorili su o brojnim temama koje su vezane za ronjenje i ronilačku struku.
Dotaknuli su se predavači podvodnih tehnika istraživanja, novih tehnologija u podvodnim istraživanjima, kao i ronjenja s rebriderom te zaron u duboke krške izvore Hrvatske i zanimljivo predavanje na tu temu.
Posebno zanimljiva predavanja bila su vezana za podvodnu fotografiju, kao i brojne prikazane ekspedicije. Mnogobrojna publika, mogla je tako uživati u prikazima olupina brodova koje Jadransko more krije.
Andreja Vedrina, direktorica Agencije Promocija ronjenja koja je organizator ovog doista hvalevrijednog kongresa u svom završnom govoru istaknula je “Veliki izazov bio je ovako važnu materiju sažeti u dva dana koliko kongres traje, ronjenje je toliko široka tema za koju ni deset dana kongresa ne bi bilo dovoljno. Hrvatska je ronilačka velesila, ali nedovoljno ulažemo u promociju naših postignuća. Tijekom dva dana trajanja kongresa, šira javnost imala je priliku upoznati svjetske prvake u ronjenju na dah, svjetske prvake u podvodnoj fotografiji, višestrukog svjetskog prvaka i svjetskog rekordera u ronjenju na dah, Gorana Čolaka, zatim svjetske prvake u speleoronjenju, entuzijaste koji neumorno čiste Jadransko podmorje, volontere, vrhunske stručnjake na području hiperbarične medicine te profesionalce u službama spašavanja, a ujedno i sudjelovati u izuzeto zanimljivim i za ronjenje važnim panelima i raspravama.
Posebno nas raduje druženje populacije, razmjenjivanje iskustva i znanja te sklapanje novih poslova što je i cilj kongresa. Promocija ronjenja počinje s organizacijom i drugog ronilačkog kongresa te ovim putem pozivam suradnike, kolege, prijatelje, klubove, centre i važne dionike u ronjenju da nam šalju prijedloge budućih tema i predavača koje nismo u ovom kongresu stigli obraditi, a vjerujemo da ima još stručnjaka i zanimljivih tema u ronilačkim aktivnostima.“ te još jednom zahvalila svim predavačima, sudionicima, kolegama i gostima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj 1. hrvatski ronilački kongres.
Kongres se je održavao u organizaciji Agencije Promocija ronjenja i u suradnji s Zavodom za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, KBC Rijeka, SCUBAlifeom te RK HRVI Nemo-Adriatic.
Podršku ovom hvalevrijednom skupu struke pružile su brojne institucije. Cijela manifestacija je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za šport Republike Hrvatske, Grada Zagreba te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Od partnera valja istaknuti Hrvatsku turističku zajednicu i Turističku zajednicu grada Zagreba.
Veliku podršku kongresu pružio je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Ured za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba, Zajednica ronilačkog turizma HGK, te Diving Network.
- hrvatski ronilački kongres još je jednom pokazao koliko je ronjenje kao turistička, ali ne samo turistička, već i promotivna grana turizma važna za Hrvatsku. Zaključak svih sudionika kongresa je kako samo zajedničkim radom i naporima, ovaj vid turizma koji gosti sve više traže može biti podignut na jednu veću razinu. Potencijal je tu, on se krije u Jadranskom moru, potrebno je samo zaroniti i to sve otkriti.
