Danas je na Kašjunima ženu udario grom na plaži, zbog čega se još jednom aktualiziralo pitanje sigurnosti u slučaju nevremena i postupaka ukoliko se nađete na mjestu udara groma.
Hitna-zgz.hr. savjetuje kako izbjeći udar groma i pomoći ozlijeđenima. Naime, smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava.
Rani znakovi koji se javljaju nakon udara groma su različiti poremećaji srčanog ritma, srčani zastoj, zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje, gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma, opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta – metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela), blast ozljede prsnog koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano
Kasni znakovi udara groma mogu biti različiti psihički i neurološki poremećaji
Što raditi ako se nađete u situaciji kada je grom udario osobu?
Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194.
Osnovno je pravilo „ne povećati broj žrtava“. Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.
Kako izbjeći udar groma
Opasnost od ugara groma može se izbjeći prihvaćanjem određenih pravila ponašanja: prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja, promatrati nebo – tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja.
Ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište, ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom, u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači, ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje, ne tuširati se, prati rublje ili posuđe, isključiti sve električne uređaje tijekom oluje.
Korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa, svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara.
Nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba, izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume, u šumi potražiti zakon kraj manjih stabala i grmlja, tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta, izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda, velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena, na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo, ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma, odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.
