Najstrašnija noć u godini kuca na vrata, no mnogi ne znaju kako Noć vještica potječe još od drevnih Kelta i njihovih proslava završetka žetve, a povijest ovog poganskog blagdana puno je neobičnija no što se čini na prvi pogled, prenosi Index.
Praznik koji se nekada slavio na proljeće
Noć vještica praznik je koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a ranije je bio poznat kao Noć Svih svetih. Sama riječ Halloween doslovno znači “posvećena večer”, odnosno noć u kojoj se odaje počast svecima (eng.”hallows”).
Sve do 7. stoljeća prije Krista, Noć Svih svetih padala je zapravo 13. svibnja. Noć vještica danas se slavi 31. listopada jer je to dan obilježavanja drevnog keltskog festivala Samhain koji se smatra najranijim poznatim korijenom Halloweena.
Povijest Noći vještica
Vjeruje se kako je Halloween zapravo nastao iz praktičnog razloga, tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva bila uspješna.
Noć vještica potječe od drevnih Kelta i njihovih proslava završetka žetve. Kelti su 1. studenog slavili Novu godinu, a noć uoči slavila se kao oproštaj od obilja ljeta i pozdravljanje početka zime. Njihova proslava bila je posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti Samhainu, koji u doslovnom prijevodu znači “kraj ljeta”.
Kelti su vjerovali da je te noći granica između svjetova živih i mrtvih vrlo tanka te da mrtvi napuštaju svoje grobove i nakratko se vraćaju među žive, posjećujući svoje domove. Kako bi se zaštitili od duhova, Kelti su se prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku koja je trebala otjerati i samog vraga, a upravo je ovaj običaj korijen današnjih maškara. No, kako je bundeva upala u cijelu tu priču? Za sve je “kriv” jedan Irac.
Irska legenda o kovaču Jacku
Izrezbarena bundeva sa svijećom postala je simbolom Noći vještica, a veže se uz drevnu irsku legendu o škrtom i domišljatom kovaču Jacku. Prema legendi, Jack je u dva navrata prevario samog vraga da mu ne uzme dušu. Kad je krenuo u drugi svijet, zbog grešnog života vrata Raja su mu bila zatvorena, a na pragu Pakla dočekao ga je prevareni vrag.
Za osvetu, vrag ga je poslao u mrak da nađe put kući, a kako bi mu se narugao dao mu je žeravicu misleći da ju neće moći nositi u dlanovima. No, Jack je u džepu imao repu te ju je izdubio, a žeravicu je smjestio u nju. Tako je nastao Jack O’Lantern (u prijevodu Jack Fenjer, američki naziv za izdubljenu bundevu) kao simbol duše koja luta između svjetova.
Kako se danas slavi?
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio kultni horor na tu tematiku, a danas se slavi diljem svijeta kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u strašne kostime, ukrašavanje kuće bundevama, paučinom i kosturima te gledanje najstrašnijih hororaca.
Iako Halloween nisu osmislili Amerikanci, zanimljiva je činjenica kako je u Americi Halloween drugi najveći komercijalni blagdan, odmah nakon Božića. U Francuskoj i Velikoj Britaniji organiziraju se kostimirane zabave, dok Irci Noć vještica slave krijesovima, raznim igrama i tradicionalnom hranom.
U Rumunjskoj se Noć vještica posebno slavi u Drakulinom dvorcu, a u Meksiku se El Día de los Muertos slavi tri dana te je, za razliku od ostalih proslava, obilježen šarenim bojama i živahnom glazbom kao podsjetnikom na radost življenja.
