Dolića Draga u Imotskoj krajini posljednjih je dana prekrivena pravim tepihom gusjenica. Jedan nam je stanovnik ogorčeno opisao prizor: “U petnaest godina nisam vidio ništa slično. Ovo nisu one s borova, nego neke otporne zvijeri – nestali su živica, cvijeće, orah, sve. Ujutro se čak i fasade doslovno crne od njih.”
Stručnjaci su potvrdili da se radi o hrastovu gubaru (Lymantria dispar), polifagnom šumskom štetniku čije gusjenice mogu brstiti više od stotinu vrsta drveća i grmlja, od hrastova i graba do voćaka poput jabuke, šljive, pa i oraha. Ova je vrsta poznata po cikličkim “gradacijama” – naglim, višegodišnjim skokovima brojnosti koji se obično ponavljaju svakih desetak godina i tada uzrokuju masovne golobrste na tisućama hektara.
Štete su velike, oporavak moguć, ali...
“Hrastov gubar nije probirljiv; hranit će se ako treba i na boru, jeli ili smreki, a na nizinskom području rado poseže i za voćkama,” upozorava priopćenje Ministarstva poljoprivrede objavljeno u ožujku, nakon što je ista pojava zabilježena na Rabu.
Šteta je očita već na prvi pogled: potpuno ogoljeni hrastovi i trešnje, grmovi, pa čak i ukrasno bilje. Uz ekološki gubitak lista, defolijacija iscrpljuje stabla, smanjuje prirast i otvara put sekundarnim bolestima. Kod ljudi se pak mogu javiti osipi ili alergijske reakcije jer dlačice gusjenica sadrže iritirajuće toksine.
Što građani mogu učiniti?
Suzbijanje je, ističu fitosanitarni stručnjaci, najdjelotvornije u proljeće dok su gusjenice u prvom i drugom larvalnom stadiju. Preporučuje se zračno ili ručno tretiranje biološkim insekticidom na bazi Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki (preparat Foray 48 B), koji selektivno djeluje na mlade ličinke i najmanje šteti korisnim insektima. Mehaničko struganje i spaljivanje jajnih legala na kori tijekom zime ostaje najjednostavnija, ekološki najprihvatljivija mjera za vlasnike okućnica.
Ako populacija ostane visoka i idućeg proljeća, Hrvatskim šumama preostaje organizirati šire biološko tretiranje iz zraka. “Cilj nam je spriječiti ponavljanje golobrsta i sačuvati vitalitet šuma uz minimalan utjecaj na druge vrste,” poručuju iz tvrtke.
Građanima se savjetuje redoviti obilazak stabala, skidanje jajnih legala pri dnu debla i postavljanje ljepljivih traka kako bi se gusjenice spriječile da se penju u krošnju. Nakon ovosezonskog napada stabla će većinom potjerati novo lišće, ali bit će im potrebna dodatna voda i prihrana kako bi se oporavila.
“Pravovremena reakcija presudna je za iduću godinu,” podsjećaju stručnjaci. “Ako svatko učini svoj dio posla u vlastitom vrtu i šumi, i ova će se najezda – kao i one prije nje – pretvoriti u kratko poglavlje dalmatinske prirodne kronike.”
