Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

NAJBRŽE RASTUĆA BOLEST Nealkoholna bolest masne jetre pogađa 35 posto opće populacije, zašto je se bojimo?

Iako masna jetra sama po sebi nije životno ugrožavajuće stanje, može biti ishodište za nastanak teških oboljenja
D.D. / Foto: D.D.12. prosinca 2021. 12:24
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Najbrže rastuća bolest probavnog sustava i jedan od najčešćih uzroka kronične bolesti jetre je nealkoholna bolest masne jetre. U zapadnom svijetu, ova bolest pogađa gotovo 35 posto opće populacije, 55 posto osoba sa šećernom bolešću tipa dva i 75 posto pretilih osoba. Zbog takvih statistika, nedavno su znanstvenici sa Sveučilišta Južne Kalifornije došli do novih spoznaja u liječenju.

Masnu jetru definiramo kao stanje kod kojeg masno tkivo u jetri prelazi 5 posto ukupne težine jetrenog tkiva. Pojavnost ovog poremećaja ima trend stalnog porasta.

- Ono što mi često na probiru ultrazvučnom vidimo, to su bolesnici koji su najčešće pretili, vidimo dakle ultrazvučno uvećanu, hiperehogenu masnije promijenjenu jetru. Iako u zadnje vrijeme imamo čak i ljudi koji nisu pretili i nemaju druge komorbiditete, možemo dijagnosticirati masnu jetru kao izdvojeni posebni entitet, rekao je za HRT dr. sc. Miloš Lalovac, dr. med, Zavod za gastroenterologiju KB Merkur.

- Ona je dosta nespecifična, nemate jasan signalni nalaz. Najčešće pacijenti dolaze i govore da im nešto nespecifično smeta pod desnim rebrenim lukom. Najčešće dolazi do povećanja te jetre i dolazi do trigeriranja kapsule, Glisonove kapsule i čahure, i tada najčešće uzrokuju nekakvu nespecifičnu tupu bol pod desnim rebrenim lukom, rekao je dr. Lalovac.

Uz navedene simptome i anamnezu, dijagnostički postupak nije kompliciran.

- Uz ultrazvuk, ako je temeljito i dobro napravljen, već ćete visoko dijagnosticirati NAFLD. Također u zadnje vrijeme često radimo fibrosken ili poznatu elastografiju. Jednostavan je pristup. Interkostalno se dolazi u područje jetre gdje se u jednom segmentu od tri centimetra mjeri njena tvrdoća i masnoća. kaže dr. Lalovac.

Terapija masne jetre

Prvi terapijski korak jest redukcija tjelesne težine, odnosno mršavljenje.

- I to je ono što se čini najlakše, ali je najteže jer veći dio bolesnika jako teško ustraje u gubitku tjelesne mase, ali ono što se pokazalo u istraživanjima i na ljudskoj populaciji, ako smršavimo deset posto svoje tjelesne mase, mast će se početi povlačiti, jednako tako upala, jednako tako vezivo. Čak i kod bolesnika koji već imaju značajna oštećenja, kazala je za HRT prof. dr. sc. Tajana Filipec Kanižaj, pročelnica Zavoda za gastroenterologiju KB-a Merkur.

Nakon toga kod bolesnika koji imaju šećernu bolest, a to je tip 2 koji je vezan uz višak tjelesne mase, se liječi lijekovima za sniženje šećera. Tu je i taj takozvani pioglikazol, znači lijek koji se koristi za liječenje šećerne bolesti kod dijabetičara. Za osobe koje nemaju šećernu bolest se liječe vitaminom E. međutim i taj pioglikazol i vitamin E imaju dosta nuspojava, pa čak i rizike malignih bolesti i zato ti bolesnici zbog zatajenja srca moraju biti pod liječničkim nadzorom, rekla je Filipec Kanižaj.

Nova metodologija liječenja

Zbog stalnog porasta pojavnosti poremećaja, suvremena tehnologija pokušava uvesti i nove modalitete liječenja koji su usmjereni na gene odgovorne za njegov nastanak.

- Pa se upravo istraživanja usmjeravaju na te gene za one naše rizične faktore koji dovode do nakupljanja masti u jetri, odnosno do te upalne komponente koja razvija nealkoholni steatohepatitis i onda vodi do ciroze. Međutim, nažalost, za sad su još to animalni, znači eksperimentalni modeli i studije istraživanja lijekova i genske terapije još uvijek nisu zaživjeli na ljudskoj populaciji, kaže Filipec Kanižaj.

Zašto se bojimo masne jetre?

Iako masna jetra sama po sebi nije životno ugrožavajuće stanje, može biti ishodište za nastanak teških oboljenja – poput ciroze ili karcinoma.

- Zašto se bojimo masne jetre? Zato što želimo prevenirati daljnje njene promjene. To je prije svega dugogodišnja neregulirana ili šećerna bolest, hipertenzija ili hiperlipidemija, povezano s masnom jetrom mogu dovesti kroz određeni period godina, pet ili deset godina, do ciroze jetre. Znači u ovom slučaju govorimo o nealkoholnoj masnoj bolesti jetre, kada triger nije alkohol. Ali svakako prevelika konzumacija hrane, u zadnje vrijeme sve učestalija u cijelom svijetu, znamo da je jedna trećina svjetske populacije danas opterećena pretilošću, može uzrokovati osim masne jetre kroz određeni broj godina cirozu jetre, a znamo da je u cirotičnoj, bolesnoj, promijenjenoj jetri najčešći entitet nastanka je hepatocelularni karcinom, rekao je dr. Lalovac za HRT.

Poremećaj masne jetre može se vrlo učinkovito prevenirati održavanjem optimalne tjelesne težine i redovitom fizičkom aktivnošću.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Trump iskreno: “Bit će još američkih žrtava”, operacija protiv Irana traje do ispunjenja svih ciljeva
38
min
Trump iskreno: “Bit će još američkih žrtava”, operacija protiv Irana traje do ispunjenja svih ciljeva
Split bi gradio na padinama Mosora. Žrnovnica upozorava da bi nastao prometni kolaps: "Projekt ne predviđa alternativne prometne koridore, školu, a postavit ćemo pitanje zakonitosti"
51
min
Split bi gradio na padinama Mosora. Žrnovnica upozorava da bi nastao prometni kolaps: "Projekt ne predviđa alternativne prometne koridore, školu, a postavit ćemo pitanje zakonitosti"
Kad manje radimo, a više dobivamo: “Biljke počnu same pronalaziti ravnotežu”, i tu počinje prava priča
54
min
Kad manje radimo, a više dobivamo: “Biljke počnu same pronalaziti ravnotežu”, i tu počinje prava priča
Splićani krenuli na najviši vrh Dinare, naišli na zametenu stazu: "Sav trud se isplatio na vrhu"
55
min
Splićani krenuli na najviši vrh Dinare, naišli na zametenu stazu: "Sav trud se isplatio na vrhu"
Kada će prva marčana bura? Tjedna prognoza ide prilično "protiv" pučkog meteorologa
55
min
Kada će prva marčana bura? Tjedna prognoza ide prilično "protiv" pučkog meteorologa
NAJČITANIJE VIJESTI
  • U Kaštelima se slavila 40. godišnjica mature, okupili se učenici škole Trogirskog partizanskog odreda
    U Kaštelima se slavila 40. godišnjica mature, okupili se učenici škole Trogirskog partizanskog odreda
    1. ožujka 2026. 09:11
  • Jači potres osjetio se u Hercegovini i dijelu Dalmacije
    Jači potres osjetio se u Hercegovini i dijelu Dalmacije
    1. ožujka 2026. 11:47
  • Snimao "more magle", potom se ukazao rijetko viđen prizor: 270 kilometara udaljena Italija, vidi se i snijeg na planinama
    Snimao "more magle", potom se ukazao rijetko viđen prizor: 270 kilometara udaljena Italija, vidi se i snijeg na planinama
    1. ožujka 2026. 18:42
  • Iran: "Danas ćemo pogoditi Izrael i SAD silom kakva nikad prije nije viđena"
    Iran: "Danas ćemo pogoditi Izrael i SAD silom kakva nikad prije nije viđena"
    1. ožujka 2026. 11:14
  • Splićani zaratili zbog uličnih mačaka. Tko je u pravu?
    Splićani zaratili zbog uličnih mačaka. Tko je u pravu?
    1. ožujka 2026. 15:10
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.