Fotograf amater Vinko Pešić inače je obiteljski liječnik u Pakoštanima, no svojim fotografijama noćnog neba koje dijeli na svojoj Facebook stranici oduševljava mnoge, pogotovo druge zaljubljenike u astrofotografiju.
Fotografije koje je posljednje objavio snimljene su na područje Bukovice, u mjestu Medviđa.
"To je jedno od rijetkih preostalih područja u Hrvatskoj u kojoj nema jačeg svjetlosnog onečišćenja i gdje se može potpuno uživati u zvjezdanom nebu i objektima na njemu (Mliječna staza, zvijezde, „zvijezde padalice“)", rekao nam je Vinko.
Vinku bavljenje fotografijom služi kao odmak od svakodnevnog posla. Kako kaže:
"Uživam u fotografiranju prirode, posebno volim noćno nebo kada vlada mir oko mene i na nebu. Taj sklad djeluje izrazito relaksirajuće pa nastojim da tako izgledaju i moje fotografije, lijepi i oku ugodni prizori."
Što je astrofotografija?
Za one koji se možda po prvi put susreću s ovakvom vrstom fotografije, što je zapravo astrofotografija?
"Astrofotografi su posebna skupina fotografa koji vole mračna mjesta, jer samo pravi mrak omogućava da snime noćne prizore na nebu. Ja volim ukomponirati zemaljski pejsaž s noćnim nebom, uglavnom s Mliječnim putem zbog njegove atraktivnosti", objasnio nam je.
"Kod snimanja ovakvih prizora kao osnovna oprema potrebna vam je digitalna kamera, stativ i kvalitetan objektiv sa širokim otvorom blende, tzv. brzi objektiv koji može i pri kraćim ekspozicijama „pokupiti“ dovoljno svjetla i detalja s noćnog neba. Za naprednije snimanje gdje se koriste ekspozicije duže od desetak sekundi trebamo tzv. motorizirani montažu, uređaj koji prati gibanje zvijezda na nebu pa time izbjegavamo razvlačenje tragova zvijezda, tzv. startrailove. Kako se snima u uvjetima potpunog mraka dobro je imati najobičniju lampu kojom posvijetljujemo prednji plan, npr. crkvicu, stablo, kamen... Za snimanje dubokih objekata u svemiru (maglice, galaksije) potrebna je puno skuplja oprema (kvalitetna montaža na koji se montiraju teleskopi, prilagođenje kamere) i beskrajno strpljenje", rekao nam je Vinko.
Koliko pripreme ide u samo fotografiranje?
"Za fotografije noćnog neba treba se dobro pripremiti, morate poznavati okoliš, unaprijed isplanirati prednji plan, npr. starohrvatske crkvice su idealne za kombinaciju s noćnim nebom. Samo „razvijanje“ fotografije u nekom editoru na računalu nakon fotografskih izleta ponekad traje kraće, a ponekad je frustrirajuće jer ne ispadne baš onako kako sam htio, ali i taj proces nastajanja fotografije me veseli, uvijek se nešto novoga nauči", rekao nam je Vinko.
Kaže da je Mliječna staza najvidljivija upravo u ljetno doba, jer se tada na nebu pojavi njezina jezgra koji je najatraktivniji dio staze. No, valja izbjegavati vrijeme punog Mjeseca, jer ono nije pogodno za snimanje. Razlog tome jest mjesečeva svjetlost koja obasja nebo.
"Astrofotografi ne vole oblačno nebo, visoku vlažnost, nestabilnu atmosferu, a posebno su osjetljivi na svjetlosno onečišćenje koje iz godine u godinu sve veće i suzuje područja s tamnim nebom. Široko proširena led rasvjeta koja je uzela maha zadnjih godina ne smeta samo astrofotografima nego djeluje negativno na cjelokupan okoliš. Kada smo zadnji put vidjeli krijesnice?" kazao je Vinko.
Osnovni uvjet jest područje bez jakog svjetlosnog onečišćenja
Ako ste se i sami inspirirali ovim fantastičnim fotografijama, Vinko nudi par savjeta za sve one koji bi se željeli okušati u astrofotografiji:
"Kao što sam već spomenuo, za snimanje noćnih prizora na nebu nije potrebna posebno skupa oprema. Stativ, fotoaparat, pa čak i mobitel s boljom kamerom je dovoljan da napravite kvalitetnu astrofotografiju. Osnovni uvjet je da se nađete u području bez jakog svjetlosnog onečišćenja, s bistrim nebom", rekao je.
No, navodi i ono najvažnije: "Ako vam dosadi gledati u kameru gledajte u nebo, tamo zaista ima prekrasnih prizora u kojima možete uživati i svojim očima, a najbolje je ako imate dragu osobu kraj sebe."
Za više astrofotografija Vinka Pešića posjetite njegovu Facebook stranicu.
