U prvom tjednu primjene zakona Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje javilo se manje od tisuću građana zainteresiranih za primanje nacionalne mirovine. Točnije, HZMO-u je od utorka 15. prosinca do petka 18. prosinca prispjelo samo 975 zahtjeva za mirovinu koje su uputili stariji od 65 godina bez prava na mirovinu.
Njima će prvih 800 kuna u sklopu nove nacionalne naknade za starije stići u veljači, zadovolje li osnovne kriterije. Uz državljanstvo, osnovni je uvjet za isplatu 20 godina neprekinutog prebivališta u Hrvatskoj te da članovi kućanstva ne raspolažu s više od 800 kuna prihoda po članu.
Vlada je donijela zakon uz pretpostavku da će novo pravo koristiti najmanje 20 tisuća starijih građana, mahom žena koje žive same.
Prerano je govoriti o slabom odazivu
"Prerano je još govoriti o slabom odazivu, primjena tek kreće. Moguće je da potencijalni primatelji mirovine još nisu upoznati sa svime. Trebala bi nam bolja kampanja putem javnih glasila koja gledaju ili slušaju starije osobe, prvenstveno preko radija i televizije. Nisam primijetio da je bilo poziva i spotova koji su upućeni toj populaciji. Radi se o osobama koje se slabije koriste društvenim mrežama i internetom", komentira Zdenko Babić, izvanredni profesor na studiju za socijalni rad.
Jedan od razloga za slabiji odaziv može biti i činjenica da oko osam tisuća ljudi starijih od 65 godina već prima socijalnu pomoć, odnosno zajamčenu minimalnu naknadu koja je za radno-neaktivno stanovništvo 15 posto iznad osnovice, odnosno 920 kuna. Socijalna pomoć za starije, dakle, veća je od iznosa nacionalne mirovine, no kriteriji za njezino primanje su stroži. Imovinski cenzus neće se primjenjivati na nacionalnu mirovinu, već samo dohodovni.
Raspolažu li određenom imovinom, tada država nakon smrti preuzima imovinu ljudi koji primaju socijalnu pomoć. Takva se mogućnost ne predviđa kod nacionalne mirovine, zbog čega se vjeruje da će određeni broj primatelja socijalne pomoći zatražiti prekid u isplati i preuzeti 120 kuna manju nacionalnu mirovinu, piše Večernji list.
