Na današnji dan 1905. godine umro je Andrijica Šimić
Andrijica Šimić, legendarni hrvatski hajduk, rođen je 22. studenoga 1833. godine u zaselku Alagovac, župa Ružići, u Grudama. Njegov život obilježen je hajdučijom, borbom protiv turskih vlasti i pomaganjem siromašnima, zbog čega je postao simbol otpora i hrabrosti u Dalmaciji i Hercegovini.
Od kmeta do harambaše
Rođen u obitelji Ivana Šimića i Ive Milas, Andrijica je od malih nogu bio izložen teškom životu. S deset godina radio je kao kmet u Mostaru, a s dvadeset se zaposlio u puškari. No, život ga je odveo na drukčiji put – postao je hajduk. Njegova družina napadala je turske karavane i trgovce na potezu od Imotskog do Vrlike, a njegovo sklonište – Šimića pećina – i danas nosi njegovo ime. Osim što se borio protiv vlasti, Šimić je pomagao narodu, otkupljujući zemlju za seljake, gradeći im kuće i darujući im konje i krave. Zbog toga su ga mnogi smatrali narodnim junakom, a usporedbe s Robin Hoodom nisu rijetkost.
Uhićenje i suđenje – prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku
Unatoč tome što je godinama uspješno izmicao i turskim i austrijskim vlastima, Šimić je uhićen 14. siječnja 1871. godine u kući obitelji Ante Garca, koja ga je izdala. Nekoliko dana ranije, u pokušaju bijega, ubio je pandura Josipa Tomičića.
Suđenje Andrijici Šimiću i njegovim suborcima započelo je 22. srpnja 1872. godine u Austro-Ugarskoj Dalmaciji. Posebno je značajno jer je to prvo suđenje održano na hrvatskom jeziku. Kao vođa hajdučke družine, Šimić je osuđen na doživotnu robiju, zajedno s još četvoricom hajduka. Nakon 30 godina u koparskoj tvrđavi, molbe za pomilovanje slane su čak i caru u Beč. Uz podršku crkvenih velikodostojnika, napokon je oslobođen 13. prosinca 1901. godine.
Povratak kao legenda i smrt
Po izlasku iz zatvora Šimić je dočekan kao nacionalni junak. U Split je stigao brodom 17. prosinca 1901., gdje su ga na Rivi dočekale tisuće ljudi. Do kraja života ostao je legenda, pričajući o svojim hajdučkim danima.
Umro je 5. veljače 1905. godine u Runovićima, a pokopan je na mjesnom groblju, ironično, tik do groba svog izdajnika Ante Garca. Legenda kaže da su mu noge bile postavljene iznad Garčeve glave – upravo kako je prokleo.
Naslijeđe hajdučkog harambaše
Priče o Andrijici Šimiću i danas žive kroz narodne pjesme, guslarske izvedbe i spomen-obilježja. Njegovo ime inspiriralo je i splitski Hajduk, dok se njegov potomak, nogometaš Dario Šimić, ponosi obiteljskim naslijeđem.
Andrijica Šimić ostaje vječni simbol otpora, pravde i junaštva, ne samo u Dalmaciji i Hercegovini, već u cijelom hrvatskom narodu.
