Dvadeset godina nakon legendarnog klapskog spektakla „Ne damo te pismo naša“, koji je na Poljudu okupio desetke tisuća ljubitelja dalmatinske pjesme i ostao upamćen kao svojevrsni klapski „Woodstock“, Split bi mogao ponoviti jedan od najvećih glazbenih festivala klapske pjesme.
Kako doznajemo, pri kraju su razgovori između Grada Splita i organizatora, poznatog glazbenog djelatnika Branka Paića, o obilježavanju dvadesete obljetnice koncerta koji bi se trebao održati 11. rujna na stadionu Poljud.
A dok se čeka konačna potvrda velikog jubileja, mnoge je oduševila vijest da bi se dan ranije, 10. rujna, na istoj bini na Poljudu mogao održati prvi festival dječjih klapa „Ne damo te pismo naša – poručuju naša dica“.
Prema riječima estradnog menadžera Ivice Bubala, koji stoji iza ove ideje, zamisao je jednostavna, ali snažna – na Poljud dovesti tisuće djece iz Splita, Dalmacije i drugih dijelova Hrvatske te im omogućiti da kroz pjesmu, druženje i zajedništvo otkriju ljepotu klapske tradicije.
– Ove godine navršava se 20 godina od prvog klapskog „Woodstocka“ na Poljudu. Smatram da je pravo vrijeme da dio te priče prenesemo na najmlađe. Kada bi se 12 tisuća ulaznica podijelilo djeci po školama, dobili bismo događaj koji nije samo koncert nego i snažnu poruku. Djeca bi barem na jedan dan mobitele zamijenila pjesmom, druženjem i zajedništvom – kaže Bubalo.
Poznati Splićanin uvjeren je da bi upravo ovaj događaj mogao pokrenuti pravi preporod dječjeg klapskog pjevanja u Hrvatskoj.
– Siguran sam da bi već iduće godine svjedočili rekordnom broju dječjih klapa. Kad jednom tisuće djece osjete atmosferu zajedničkog pjevanja na Poljudu, mnogi će poželjeti biti dio takve priče. Vjerujem da bi nakon ovog festivala nastale desetine, pa i stotine novih dječjih klapa diljem Dalmacije i Hrvatske. To bi bila najveća vrijednost cijelog projekta – ne samo jedan koncert nego ulaganje u budućnost naše pisme – ističe Bubalo.
Ideja je već naišla na odobravanje brojnih poznavatelja klapske pjesme, glazbenih pedagoga i ljudi koji desetljećima sudjeluju u stvaranju i očuvanju dalmatinske glazbene baštine. Svi se slažu da Bubalova ideja nadilazi okvire običnog glazbenog događaja.
– Pjesma, mladi, tradicija, pjevanje, pozitiva, druženje, generiranje ovih zdravih platformi dodatnih vrijednosti, apsolutno podržati i pozdraviti i biti dio toga. U moru loših ili upitnih i čudnovatih trend ideja, ovu vidim kao dodatno dobro za glazbu, mlade i društvo. Sjajna, odlična ideja neumornog i proaktivnog Bubala koja će okupiti na tisuće ljudi svake generacije. I to je za radovati se i nadati se da postane jedna nova tradicija koja će zaživjeti i uveseljavati puno godina u budućnosti – mišljenja je Ante Viljac, skladatelj i višegodišnji glavni urednik Croatia Recordsa.
Profesor klarineta i dugogodišnji promicatelj tradicijske glazbe Jasminko Šetka smatra kako je otvaranje prostora djeci i mladima uvijek vrijedan iskorak.
– Podržavam svako otvaranje prostora djeci i mladima. No moram naglasiti da ovakva ideja nosi i odgovornost, a to je da ta djeca moraju naučiti što je klapska tradicija, odnosno klapska a cappella pjesma, čiji sam veliki zagovornik. Ovakav projekt trebao bi ići upravo u tom smjeru i, ukoliko će se održati u skladu s UNESCO-vim obrazloženjem klapske pjesme, potpuno ga podržavam – ističe Šetka.
Iskusni skladatelj, glazbeni kritičar, novinar i osnivač kultne klape Bonaca Ivo Mikuličin u ovoj inicijativi vidi priliku za novo jačanje klapskog pokreta među mladima.
– Omiški festival klapa zapao je u stanovitu stagnaciju jer su se mnoge najbolje klape nakon osvajanja najvećih priznanja okrenule komercijalnijem djelovanju. Ideja o dječjem festivalu klapa na Poljudu budi novu nadu i za Omiš i za povratak izvornim korijenima klapske pjesme. Klapska pjesma dobit će poseban značaj i publicitet kada se dogodi Poljud, a djeca će ovim otvoriti novu klapsku stranicu. Ne sumnjam da će organizatori voditi računa da sve bude u skladu s tradicijom i vrijednostima koje klapska pjesma predstavlja – smatra Mikuličin.
Da je Bubalova zamisao o festivalu dječjih klapa na Poljudu jako dobra, slaže se i Mojimir Čačija, producent klapskog pjevanja, skladatelj i umjetnički voditelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš te festivala Klape Gospi Sinjskoj.
– Jedini mali problem vidim u tome što djeca nemaju svoje pjesme, ali upravo bi ovaj projekt mogao potaknuti neke autore da počnu stvarati pjesme baš za dječje klape. Svakako je u djeci budućnost našeg glazbenog nasljeđa – istaknuo je Čačija.
Ako Bubalova ideja dobije zeleno svjetlo i 10. rujna na Poljudu zapjevaju naša djeca, Split neće dobiti samo još jedan festival. Mogao bi postati mjesto iz kojeg će krenuti novi val dječjeg klapskog pjevanja i generacija mladih koje će dalmatinsku pismu sačuvati za budućnost.
– Uputio sam zamolbu dogradonačelniku Splita Ivi Biliću i čekam njegov poziv – potvrdio nam je Ivica Bubalo.
